Kloštar Ivanić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić (grb).gif
Kloštar Ivanić na karti Hrvatska
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić na karti Hrvatske
Koordinate: 45°44′N 16°25′E / 45.74°N 16.42°E / 45.74; 16.42
Županija Zagrebačka
Načelnik općine Željko Filipović, stroj.teh.
Naselja u sastavu općine Stara Marča, Gornja Obreška, Donja Obreška, Bešlinec, Predavec, Krišci, Čemernica Lonjska, Sobočani Kloštar Ivanić, Šćapovec, Lipovec Lonjski
Površina 79,01 km2
Stanovništvo (2001.) 6.091
Poštanski broj 10312 Kloštar Ivanić

Kloštar Ivanić je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kloštar Ivanić je naselje i središte istoimene općine u Zapadnoj Moslavini smješteno 4 km sjeveroistočno od Ivanić-Grada. Leži na 159 m apsolutne visine. Površina općine iznosi 79,01 km2. Kloštar Ivanić je izrazito poljoprivredno – stočarski kraj. Razvijene poljoprivredne grane su voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo. Zastupljene grane stočarstva na ovom području su svinjogojstvo, govedarstvo i konjogojstvo (hrvatski posavac). Na području općine Kloštar Ivanić nalaze se ležišta nafte i prirodnoga plina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kloštar Ivanić imala je 6.038 stanovnika, raspoređenih u 11 naselja:


Gustoća: 74, 66 st. po km2 . Broj privatnih kućanstava iznosi 1.761. Stambenih jedinica je 2.966, od čega je 1.936 stanova za stalno stanovanje.

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Željko Filipović, stroj.teh.

Dan općine obilježava se 24. lipnja na dan sv. Ivana Krstitelja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području naselja Kloštar Ivanić pronađeni su ostatci iz prapovijesnog doba. Iz brončanoga je doba (11.st.pr. Kr.) ostava s rijetkim predmetima. Za to razdoblje karakteristična je kultura žarnih polja koja je dobila ime po spaljivanju pokojnika i pokapanju pepela u žare (urne). U Kloštar Ivaniću pronađena je ostava brončanih predmeta od kojih se ističu knemide – potkoljenice i mali ingot egejskog oblika što dokazuje da su ovi prostori još u brončano doba imali kontakte sa Sredozemljem.

Naziv Kloštar Ivanić se prvi puta spominje 903. godine, a potkraj 11. st. kao posjed koji je kralj Ladislav Arpadović darovao tek osnovanoj Zagrebačkoj biskupiji; nešto poslije izgrađen je biskupski dvor. God. 1226. zagrebački biskup Stjepan Babonić izgradio je u naselju crkvu sv. Marije i benediktinski samostan (kloštar), koje su 1242. spalili Tatari; 1246. biskup je obnovio samostan. U 13. st. naselje je dobilo status slobodnog trgovišta (oppidum Ivanich), što je 1405. potvrdio kralj Žigmund Luksemburški. Zagrebački biskup Luka Baretin podignuo je na početku 16. st. crkvu Sv. Ivana Krstitelja i uz nju novi samostan, u koji su se 1508. uselili franjevci. Godine 1549. samostan je bio napušten zbog osmanlijske prijetnje, a s povratkom franjevaca 1639. ponovno je obnovljen (teško oštećen 1944.). Do 1703. naselje je bilo u sastavu Vojne krajine, isprva pod kraljevom upravom, a potom pod upravom hrvatskog bana.

Povijest Kloštar Ivanića usko je vezana s Ivanić Gradom i Križom koji su u 16. stoljeću činili snažan sustav obrane od Turaka, te veći dio 20.stoljeća bili u istoj općini (prostoru koji je još nazivan Otok Ivanić)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Blažene Djevice Marije[uredi VE | uredi]

Kloštranska Crkva Blažene Djevice Marije najznačajniji je spomenik sakralne arhitekture stare ivanićke povijesti. Crkvu, a i uz nju samostan, dao je sagraditi zagrebački biskup Stjepan II. Babonić. Godina građenja nije pismeno označena, no smatra se da je to učinio između 1227. i 1242. godine. Kuća i crkva su darovane opaticama (najvjerojatnije normantinkama) za stanovanje. Samostan i naselje spalili su Tatari 1242., ali su već 1246. godine najvećim dijelom obnovljeni. Iste godine u Kloštar Ivanić dolaze benediktinke. Opatice benediktinke borave u Kloštru od 1246. do 15. st. Pred Turcima iz Ivanića su otišle benediktinke i franjevci, a s njima i narod. Na tome području se razvija Vojna krajina i služba vojnih kapelana, koji su u 16. st. vršili sve dušobrižničke poslove kao župnici.

Nakon mira postepeno slijedi povratak ljudi na ovo područje. Zagrebački biskup Benko Vinković ponovno u Ivanić dovodi franjevce. U 17. st. obnavlja i uređuje župu Blažene Djevice Marije. Staru izvornu crkvu je župnik Jakov Gallović obnovio, a biskup Petar Domitrović 6. ožujka 1622. posvetio.

Obnovljena i posvećena Crkva Blažene Djevice Marije imala je tri oltara Blažene Djevice Marije, što znači da je temeljem predaje bilo poznato štovanje Djevice, a kasnije to potvrđuje Knjiga čudesa iz 18.st. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Franje Thansija, župnik Franjo Vlahović je shvatio proštenjarski značaj Crkve Blažene Djevice Marije koja se štovala kao “Majka Milosrđa“ od davnina. Dakle brigom i odredbom zagrebačkog biskupa Franje Thansija, ivanićka je crkva podignuta, proširena, produljena i uređena 1757. – 1759. Dobila je svoj sadašnji izgled i posvećena je 1759. Glavni oltar dao je podići Franjo Thansi 1762. i od tada je proštenjarska crkva.

Crkva i samostan sv. Ivana Krstitelja[uredi VE | uredi]

Franjevački samostan i crkva u Kloštar Ivaniću čine jedinstven spomenički arhitektonski kompleks. Prema svjedočanstvu urezane godine u renesansnom grbu nad glavnim portalom crkve, graditelj crkve i samostana bio je zagrebački biskup Luka Baretin, a svoje je djelo završio 1508. godine. Ova velika gotička crkva, posvećena sv. Ivanu Krstitelju, kasnije je bila barokizirana.

U gotičkom svetištu crkve koja je stradala za II. svjetskoga rata nalaze se pažljivo klesane konzole. Drveni oltari, kipovi i propovjedaonice bili su barokni. Franjevce je u samostan pozvao biskup Luka Baretin, ali su oni već oko sredine 15. st. napustili samostan koji postaje obrambena utvrda u ratovima s Turcima. Samostan i crkva, kao i Kloštar Ivanić, više su puta stradali od Turaka, a najviše štete nanio im je požar izazvan nepažnjom krajiške vojske 1572. godine. Samostan i crkva bili su popravljeni i preuređeni za biskupa Franje Ergeljskoga. U 17. st. opet su došli franjevci koji su temeljito popravili samostan, najviše nastojanjem Elezara Borena. U zvonik crkve bila su postavljena tri lijevana zvona, nabavljene su nove orgulje, postavljeno je još pet oltara, a na crkvi su izmijenjeni prozori i iznova pozlaćeni svi oltari.

Crkveni toranj u Kloštru – osnovica za katastarsku izmjeru[uredi VE | uredi]

Prema odluci još iz 1817. godine, Austrija je izabrala upravo toranj crkve Sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću kao ishodišnu točku za provedbu katastarske izmjere za područje Hrvatske i Slavonije. Toranj je visok 69 metara i vidi se iz mnogih susjednih točaka te je kao takav mogao poslužiti kao polazište trigonometrijske mreže. U odnosu na tu glavnu točku, određeno je i tzv. susjedno ekscentrično geodetsko stajalište koje se nalazi na starom sajmištu u Kloštar Ivaniću. To je masivni stup s metalnim središtem koji se tamo nalazi i danas.

Franjevačka ljekarna[uredi VE | uredi]

Uz franjevački samostan u Kloštar Ivaniću veže se još jedan značajni povijesni spomenik: franjevačka ljekarna, jedna od najstarijih u ovom dijelu Hrvatske. Postoje podatci da je u samostanu postojala ljekarna već od 1670. godine. Od 1725. čuva se popis franjevaca ljekarnika i ranarnika. Samostanska ljekarna dobiva 1742. godine status javne ustanove koja služi za zdravstvenu zaštitu naroda.

Veliki zdenac[uredi VE | uredi]

U središtu Kloštra nalazi se i seoski središnji zdenac sa zanimljivom nadzemnom arhitekturom. Građen je vjerojatno još za potrebe vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno – građevinskih spomenika te vrste u sjevernoj Hrvatskoj.

Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke[uredi VE | uredi]

Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije Ivanićke čuva se danas u župnom arhivu franjevačke crkve u Kloštar Ivaniću. To je velika knjiga uvezena u tvrde korice s kožnim hrptom. Knjigu je pisalo nekoliko autora, a zapisi datiraju od 1757. do 1782. godine. Na domaćem (kajkavskom narječju) zapisano je šezdesetak događaja onog vremena. Knjiga govori o pučkom vjerovanju i pobožnom pouzdanju u Ivanićku Majku Božju te o zdravstvenim, gospodarskim i društvenim prilikama u Kloštar Ivaniću i okolici.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Braće Radića
  • Dječji vrtić Proljeće

Kultura[uredi VE | uredi]

Na području općine djeluju dva kulturno umjetnička društva:

  • KUD "Kloštar"
  • KUD "Obreška"

Šport[uredi VE | uredi]

  • nogometni klub
  • biciklistički klub

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



P parthenon.svg Nedovršeni članak Kloštar Ivanić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.