Kneževi Vinogradi
|
|
|
|---|---|
|
|
|
|
|
|
| Županija | Osječko-baranjska |
| Načelnik općine | Deneš Šoja |
| Naselja u sastavu općine | Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac |
| Površina | 183 km2 |
| Stanovništvo (2001.) | 5.186 |
| Poštanski broj | 31309 Kneževi Vinogradi |
| Koordinate: 45°45′N 18°44′E / 45.75°N 18.73°E | |
Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Općina Kneževi Vinogradi imala je 5.186 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:
- Jasenovac - 95
- Kamenac - 177
- Karanac - 1.065
- Kneževi Vinogradi - 1.715
- Kotlina - 334
- Mirkovac - 135
- Sokolovac - 55
- Suza - 636
- Zmajevac - 974
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102. godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore, u većem broju, dolaze oko 1650. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, Podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi su Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima. Braca 11:40, 22. prosinca 2011. (CET)
Izvori [uredi]
Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35</ref>, 39</ref>, 52</ref>, 116</ref>.
Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62</ref>, 63</ref>.
[uredi] Gospodarstvo
Većina se stanovništva bavi stočarstvom ili uzgojem različitih poljoprivrednih kultura, većinom žitarica, te uzgojem vinove loze. Sve je češća pojava seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.
[uredi] Poznate osobe
- mr Deneš Šoja dipl.oec, načelnik općine i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine
- Mile Horvat dipl.pravnik, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine
- Dušan Jeličić,prof.dr.(arhitekta)
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- rimokatolička župna crkva Sv. Mihaela Arhanđela u Kneževim Vinogradima
- reformatska crkva u Kneževim Vinogradima
- srpska pravoslavna crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice
[uredi] Obrazovanje
Na području općine postoje dvije središnje osnovne škole u Kneževim Vinogradima na hrvatskom jeziku, te u Zmajevcu na mađarskom jeziku i tri područne škole u Karancu, Suzi i Kotlini.
Središnji dječji vrtić "Zeko" djeluje u Kneževim Vinogradima, a područni u Karancu, Suzi i Zmajevcu.
[uredi] Kultura
- Udruga ljubitelja tamburice "Baranjski biseri"
- KUD "Kneževi Vinogradi"
- SKD "Prosvjeta" Zagreb, pododbor Kneževi Vinogradi
- Likovna udruga "KVIN-ART", Kneževi Vinogradi
- Mađarska udruga mladeži "Hercegszollosi Mihaly"
- KUD "Živojin Žiko Mandić"
- Šahovski klub "Vinogradar"
[uredi] Šport
- NK Borac Kneževi Vinogradi
- Taekwondo klub "Kneževi Vinogradi"
- Šahovski klub "Vinograd", Kneževi Vinogradi
- Streljački klub "Baranjac", Kneževi Vinogradi
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Kneževi Vinogradi koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||