Kneževi Vinogradi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi (grb).gif
Kneževi Vinogradi na karti Hrvatska
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi na karti Hrvatske
Koordinate: 45°45′N 18°44′E / 45.75°N 18.73°E / 45.75; 18.73
Županija Osječko-baranjska
Načelnik općine Deneš Šoja (nezavisni kandidat)
Naselja u sastavu općine Jasenovac, Kamenac, Karanac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac
Površina 183 km2
Stanovništvo (2001.) 5.186
Poštanski broj 31309 Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi na karti Osječko-baranjska županija
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi
Kneževi Vinogradi na karti Osječko-baranjske županije
Koordinate: 45°45′N 18°44′E / 45.75°N 18.73°E / 45.75; 18.73

Kneževi Vinogradi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Mjesto se nalazi uz cestu Osijek-Bilje-Vardarac-Lug-Grabovac-Kneževi Vinogradi-Suza-Zmajevac-Batina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, Općina Kneževi Vinogradi imala je 5.186 stanovnika, raspoređenih u 9 naselja:

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Slaveni na ove prostore doseljavaju tijekom sedmog i osmog stoljeća. U desetom stoljeću sa dalekog istoka u osvajačkim pohodima dolaze Huni pod vodstvom Atile zvanim "bič božji". Ovako izmiješano stanovništvo, nakon Pacte convente (Zaključni sporazum) 1102. godine s Ugarskim kraljem Kolomanom, živi na ovim prostorima u uniji s Mađarima sve do 1526. godine (Mohačka bitka), kada na ove prostore prodiru Turci pod vodstvom sultana Sulejmana Veličanstvenog. Turci na ovim prostorima ostaju sve do 1697. godine kada gube bitku kod Sente u sukobu s austrijskom vojskom pod vodstvom princa Eugena Savojskog. Od tada pa sve do prvog svjetskog rata ovim prostorima upravljaju Habsburgovci. Srbi na ove prostore, u većem broju, dolaze oko 1690. godine pod vodstvom vladike Arsenija Čarnojevića III. Marija Terezija sredinom osamnaestog stoljeće ovdje doseljava Hrvate s prostora bosanske posavine, Hercegovine i Dalmacije, kao i njemačko stanovništvo, Podunavske Švabe, iz južne Bavarske i Austrije. Židovi se na ovim područjima pojavljuju oko 1770. godine. Porazom Austrougarske carevine, vlast preuzima Kraljevina SHS-a do 1929. godine, a zatim Kraljevina Jugoslavija sve do drugog svjetskog rata, kada tijekom 4 godine rata ovim prostorima upravlja Kraljevina Mađarska. Nakon drugog svjetskog rata pa sve do domovinskoga rata vlast na ovim prostorima ima, prvo FNRJ a zatim SFRJ. Neposredno, po završetku drugog svjetskog rata, komunističke vlasti s ovih prostora protjeruju Švabe i doseljavaju Zagorce i Međimurce, kao i manji dio stanovništva, pretežito srpske nacionalnosti, iz Banovine. Domovinskim ratom ovo područje se integrira u politički i gospodarski sustav Republike Hrvatske. Većinsko stanovništvo u Općini Kneževi Vinogradi su Mađari, zatim slijede Hrvati pa Srbi. Poslije domovinskoga rata struktura stanovništva se dijelom izmijenila ali ne u bitnim odnosima. Braca 11:40, 22. prosinca 2011. (CET)

Izvori [uredi]

Taslidžić, Davorin: "Na vratima naroda, na granici svjetova", knjižnica popularna povijest, svezak 1., Beli Manastir, 1999. str. 35</ref>, 39</ref>, 52</ref>, 116</ref>.
Taslidžić, Davorin: "Osmanski pečat", biblioteka/stoljeća naroda, svezak 1., Beli Manastir, 2001., str. 62</ref>, 63</ref>.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Većina se stanovništva bavi stočarstvom ili uzgojem različitih poljoprivrednih kultura, većinom žitarica, te uzgojem vinove loze. Sve je češća pojava seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • mr Deneš Šoja dipl.oec, načelnik općine i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine
  • Mile Horvat dipl.pravnik, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine
  • Dušan Jeličić,prof.dr.(arhitekta)

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • rimokatolička župna crkva Sv. Mihaela Arhanđela u Kneževim Vinogradima
  • reformatska crkva u Kneževim Vinogradima
  • srpska pravoslavna crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Na području općine postoje dvije središnje osnovne škole u Kneževim Vinogradima na hrvatskom jeziku, te u Zmajevcu na mađarskom jeziku i tri područne škole u Karancu, Suzi i Kotlini.

Središnji dječji vrtić "Zeko" djeluje u Kneževim Vinogradima, a područni u Karancu, Suzi i Zmajevcu.

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Udruga ljubitelja tamburice "Baranjski biseri"
  • KUD "Kneževi Vinogradi"
  • SKD "Prosvjeta" Zagreb, pododbor Kneževi Vinogradi
  • Likovna udruga "KVIN-ART", Kneževi Vinogradi
  • Mađarska udruga mladeži "Hercegszollosi Mihaly"
  • KUD "Živojin Žiko Mandić"
  • Šahovski klub "Vinogradar"

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Borac Kneževi Vinogradi
  • Taekwondo klub "Kneževi Vinogradi"
  • Šahovski klub "Vinograd", Kneževi Vinogradi
  • Streljački klub "Baranjac", Kneževi Vinogradi

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kneževi Vinogradi koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.