Knez (riba)

Izvor: Wikipedija
Knez
Knez
Knez
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii
Red: Perciformes
Porodica: Labridae
Rod: Coris (Animalia)
Vrsta: C. julis
Dvojno ime
Coris julis
Linnaeus, 1758.
Sinonimi
Coris festiva
Coris speciosa
Coris taeniatus
Julis azorensis
Julis festiva
Julis julis
Julis mediterranea
Julis melanura
Julis speciosa
Julis vulgaris
Labrus giofredi
Labrus julis
Labrus paroticus

Knez (lat. Coris julis) je morska riba iz porodice usnača. U Hrvatskoj je još poznat kao vladika, knezac, dugnjaca, kinez, kralj, zastava, zlatac, žotra. Osim ovih ima još cijelo mnoštvo drugih naziva kod nas (preko 100).

Opis[uredi | uredi kôd]

Knez je uz lumbraka najbrojnija usnača u Jadranu. Sitna je riba, lijepo oblikovana tijela (izduzeno je i vretenasto), u boku spljošteno, a u cjelini simetrično. Na maloj stožastoj glavi nalaze se sitna usta, a u njima tanki i oštri zubi. Tijelo im je izvanredno gipko.

Dugo vremena znastvenici su smatrali da postoje dvije varijacije jedne vrste kneza (Coris julis te Coris giofredi), a još uvijek u nekim predjelima Jadrana ljudi su uvjereni da postoje dvije vrste kneza, smeđe bijela vrsta te zeleno ili plavo bijela vrsta s crnom mrljom po sredini.[1] U oba slučaja se radi o istoj vrsti, ali različitim spolovima, a veličina tu i ne igra neku ulogu. Naime, iako knez mijenja spol kroz život (u početku je ženka a kasnije mijenja spol u mužjaka) i to pri veličini od oko 18 cm dužine, ta veličina promjene varira kod svakog primjerka, tako da znaju postojati i veća ženka i manji mužjak. Mužjak ima leđa maslinasto-zelene boje a na boku ima narančastu cik-cak pruga ispod koje na prednjem dijelu tijela ima crnu prugu. Trbuh mu je bijel, a na škržnom poklopcu ima plavu mrlju. Na početku leđne peraje ima crnu mrlju. Ženka ima maslinasto-zelena leđa, a duž tijela joj se pruža smeđa cik-cak pruga ispod koje se nalazi bijeli trbuh. Na škržnom poklopcu ima plavu mrlju. Obično se nalazi do 60 metara dubine, ali je uhvaćen i na većim dubinama, do 120 m, pogotovo veći mužjaci. Knez je vrlo osjetljiv na zagađenja i živi samo u čistom moru, tako da se smatra indikatorom čistoće. Grabežljivac je i hrani se manjim ribama, račićima, crvićima,...

Razmnožavanje[uredi | uredi kôd]

Za razliku od ostalih vrsta labrida, knez ne gradi gnijezda već se njegove larve izliježu pelagijski. Razmnožava se krajem proljeća i početkom ljeta.

Ribolov i upotreba[uredi | uredi kôd]

Zbog male veličine nije zanimljiv u komercijalnom ribolovu kao ni u gastronomiji. Lovi se većinom na udicu prilikom lova na druge pridnene vrste. Premda mali, vrlo je ukusan i slastan je zalogaj svim znalcima, bilo pržen ili kao dodatak ukusnom brujetu.

Zanimljivost[uredi | uredi kôd]

Knez je vrlo osjetljiv na zagađenja i živi samo u čistom moru, tako da se smatra indikatorom čistoće.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Kneza se može pronaći u istočnom dijelu Atlantika, sjeverno od Norveške i Švedske pa južno sve do Gabona. Rasprostranjena je i na cijelom Mediteranu.[2] Jedinke pronađene južnije vjerojatno pripadaju vrsti Coris atlantica

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (hrv.) Usnače[neaktivna poveznica] (riblje-oko.hr)
  2. (engl.) Mediterranean rainbow wrasse (fishbase.org)

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Knez
Wikivrste imaju podatke o taksonu Knez