Vitamin B12
Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. Naziv „vitamin B12” općenito se koristi za skupinu sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije i nekih neuroloških oštećenja.
Osnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova skupina spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.
Spoj sadržava i nukleotidni ostatak (baza, šećer, fosfat). Ovisno o skupini koja je kompleksno vezana na kobalt razlikuju se mnogi derivati (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin).
Glavni „proizvođač” ovog vitamina su mikroorganizmi često u simbiotskom životu s većim organizmom.
Bogati i najdostupniji izvori vitamina B12 obično su morski plodovi ili namirnice bogate mikroorganizmima: riba, mlijeko, fermentirani sirevi, jetra, srce. Meso je često previše siromašan izvor tog vitamina za ljudske potrebe jer se teško apsorbira.
U povrću ga ima vrlo malo zbog mikroorganizama kojih žive na biljci ili korjenju; zato ga nalazimo u maloj količini kod biljoždera koji obično sadrže neznatne nakupine spomenutih mikroorganizama u svom probavnom traktu.
| Namirnica | Sadržaj u µg/100 g (vidi napomenu[5][6]) |
|---|---|
| Goveđa jetra | 65 |
| Teleća jetra | 60 |
| Alge Spirulina maxima[5] | (57) |
| Svinjska jetra | 40 |
| Teleći bubreg | 25 |
| Kokošja jetra | 20 |
| Svinski bubreg | 15 |
| Kamenice | 14,6 |
| Haringa | 11 |
| Skuša | 9 |
| Govedina (Mišićno tkivo) | 5,0 |
| Tunjevina | 4,3 |
| Camambert 30 % Fett i. Tr. | 3,1 |
| [[Losos] | 2,9 |
| Cvrčak stepski[7] | 2,9 |
| Ementaler 45 % masti | 2,2 |
| Žutanjak | 2,0 |
| Crna trubača (divlja)[8] | 1,8–2,7 |
| Lisička (divlja)[8] | 1,1–1,8 |
| Europska jegulja | 1 |
| Krvavica | 1 |
| Svinjetina (Mišićno tkivo) | 0,8 |
| sviježi kravlji sir 20 % masti | 0,8 |
| Bakalar | 0,5–0,8 |
| Kravlje mlijeko 3,5 % masti | 0,4 |
| Soja sos | 0,3 |
| Tempeh | 0,3 |
| đumbir | 0,16 |
| Bjelanjak | 0,1 |
| Povrće | 0,01 |
| kiselo zelje | 0 |
Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, što je količina prisutna u uobičajenoj prehrani.
Obzirom da standardnog testa za nedostatak vitamina B12 nema, izvodi se nekoliko laboratorijskih testova kako bi se utvrdila dijagnoza vezana uz nedostatak istoga. Vrijednost vitamina B12 u serumu je neprikladna zbog toga što se mijenja kasno, a također je relativno neosjetljiva i nespecifična.[9] Metilmalonska kiselina u mokraći ili u krvnoj plazmi se smatra funkcionalnom oznakom vitamina B12 koja postaje očitija kada se iscrpe zalihe vitamina B12.[9] Ipak, povišene razine metilmalonske kiseline mogu upućivati na često previđeni[10] poremećaj metabolizma, kombiniranu malonsku i metilmalonsku aciduriju (CMAMMA).[11] Najranija naznaka nedostatka vitamina B12 su niske razine holotranskobalamina (holoTC), koji je cjelina vitamina B12 i njegove transportne bjelančevine.[9]
| Starosna grupa | Aproksimativne vrijednosti unosa (D-A-CH, 2018)[13] |
Adekvatni unos (AI) (EFSA, 2015)[14] |
Preporučeni unos (RDA) (USA, 1998)[15] |
|---|---|---|---|
| Dojenčad (do 12 Mjeseci) | 0,5–1,4 | 1,5 (7–11 mjeseci) | 0,4–0,5 (AI) |
| Mala djeca (1 do <3 ) | 1,5 | 1,5 | 0,9 (1–3 ) |
| Mala djeca (4 do <7 ) | 2,0 | 1,5 | 1,2 (4–8 ) |
| Djeca (7 do <10 ) | 2,5 | 2,5 (7–10 ) | |
| Djeca (10 do <13 ) | 3,5 | 3,5 (11–14 ) | 1,8 (9–13 ) |
| Djeca (13 do <15 ) | 4,0 | 3,5 | |
| Adolescenti (15 do <19 ) | 4,0 | 4,0 (15–17 ) | 2,4 (14–18 ) |
| Odrasli (≥19 ) | 4,0 | 4,0 (≥18 ) | 2,4 (≥19 ) |
| Trudnice | 4,5 | 4,5 | 2,6 |
| Dojilje | 5,5 | 5,0 | 2,8 |
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
M. Jägerstad & K. Arkbåge: Cobalamins - Properties and Determination. U: Encyclopedia of Food Sciences and Nutrition, 2. izdanje, 2003, Str. 1419–1427. doi:10.1016/b0-12-227055-x/00257-1
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
https://www.biobio.hr/bioblogija/zivotno-vazan-vitamin-b12-2650/
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorstockfisch - ↑ H.-D. Belitz, W. Grosch, P. Schieberle: Lehrbuch der Lebensmittelchemie. 6. Auflage. Springer, 2007, ISBN 978-3-540-73201-3, S. 418.
- ↑ Predložak:RömppOnline
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorLeitzmann - ↑ a b Die Angaben entsprechen nicht zwingend dem Gehalt des vom menschlichen Organismus verwendbaren Vitamins der Lebensmittel. So kann der Gehalt durch vorhandenes Pseudovitamin B12 überschätzt sein.
- ↑ Geoffrey P. Webb: Dietary supplements and functional foods. Wiley-Blackwell, 2006, ISBN 1-4051-1909-8, S. 196.
- ↑ Predložak:Literatur
- ↑ a b Predložak:Literatur
- ↑ a b c Ärzteblatt, Deutscher Ärzteverlag GmbH, Redaktion Deutsches. Causes and Early Diagnosis of Vitamin B12 Deficiency (03.10.2008). Deutsches Ärzteblatt (njemački). doi:10.3238/arztebl.2008.0680. PMC 2696961. PMID 19623286CS1 održavanje: format PMC-a (link)
- ↑ Sloan, Jennifer L.; Johnston, Jennifer J.; Manoli, Irini; Chandler, Randy J.; Krause, Caitlin; Carrillo-Carrasco, Nuria; Chandrasekaran, Suma D.; Sysol, Justin R.; O'Brien, Kevin; Hauser, Natalie S.; Sapp, Julie C. Rujan 2011. Exome sequencing identifies ACSF3 as a cause of combined malonic and methylmalonic aciduria. Nature Genetics (engleski). 43 (9): 883–886. doi:10.1038/ng.908. ISSN 1546-1718. PMC 3163731. PMID 21841779CS1 održavanje: format PMC-a (link)
- ↑ de Sain-van der Velden, Monique G. M.; van der Ham, Maria; Jans, Judith J.; Visser, Gepke; Prinsen, Hubertus C. M. T.; Verhoeven-Duif, Nanda M.; van Gassen, Koen L. I.; van Hasselt, Peter M. 2016. Morava, Eva; Baumgartner, Matthias; Patterson, Marc; Rahman, Shamima; Zschocke, Johannes; Peters, Verena (ur.). A New Approach for Fast Metabolic Diagnostics in CMAMMA (engleski). Springer. Berlin, Heidelberg. str. 15–22. doi:10.1007/8904_2016_531. ISBN 978-3-662-53681-0. PMC 5110436. PMID 26915364CS1 održavanje: format PMC-a (link)
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorBfR-2021 - ↑ Schätzwerte für eine angemessene Zufuhr von Vitamin B12. Deutsche Gesellschaft für Ernährung. Pristupljeno 1. lipnja 2019.
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvor:5 - ↑ Predložak:Internetquelle
| |||||