Koločep (Dubrovnik)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Koločep
Koločep na karti Hrvatska
Koločep
Koločep
Koločep na zemljovidu
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Dubrovnik
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 1 - 30 m
Zemljopisne koordinate 42°40′34″N 18°00′36″E / 42.676°N 18.01°E / 42.676; 18.01Koordinate: 42°40′34″N 18°00′36″E / 42.676°N 18.01°E / 42.676; 18.01
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 174[1]
 - Broj domaćinstava 70[2]
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 163
Pošta 20221 Koločep
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Koločep na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Koločep
Koločep
Koločep na zemljovidu
Donje Čelo
Donje Čelo
Gornje Čelo
Hotel na Koločepu

Koločep je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na otoku Koločep. Dijeli se na 2 zaseoka - Gornje Čelo i Donje Čelo.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Naselje je podijeljeno u dva zaseoka, koji se nalaze u zaštićenim uvalama - Gornje Čelo na istočnoj strani otoka i Donje Čelo na zapadnoj.

Naziv[uredi VE | uredi]

Gornje i Donje čelo su dobili nazive prema smještaju u odnosu na izlaz sunca, tako da je Gornje Čelo istočno (sunce ide gore), a Donje Čelo zapadno (sunce ide dolje).

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Park – šuma u Gornjem Čelu, je značajan prirodni objekt koji se sastoji od šume alepskog bora i makije. U makiji se ističu karakteristične vrste podneblja poput crnike (Quercus ilex), smrdljike (Pistacia terebinthus), tršlje (Pistacia lentiscus), zelenike (Phillyrea latifolia), mrče (Myrtus communis), planike (Arbutus unedo), rogača (Ceratonia siliqua) obraslih tetivikom (Smilax aspera) i druge vrste. Posebno je estetski vrijedan krajolik uz morsku obalu, na čijim strmim stijenama rastu karakteristične biljke ovog podneblja. Ovo zaštićeno područje pokriva površinu od oko 12 ha. Zaštićena je od 1961. godine rješenjem Zavoda za zaštitu prirode.

U Donjem Čelu je župna crkva Velike Gospe koja se počela graditi u 13. stoljeću

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo je nerazvijeno, a stanovništvo se bavi turizmom i ribarstvom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Gornjem Čelu, prema popisu stanovnika iz 2001. godine, živi oko 60 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

U Donjem Čelu, prema popisu stanovnika iz 2001. godine, živi 114 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na Koločepu u dva naselja žive 163 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3]

Napomena: U 1857. iskazano pod imenom Kolečep, a 1880. pod imenom Kaločep. Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivša naselja Donje i Gornje Čelo koja su 1880., 1900., 1910. i 1948. iskazivana kao naselja.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]