Komárno (mađarski: Komárom, njemački: Komorn ) je grad u Nitranskom kraju u jugozapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Komárno.
Zemljopis [uredi]
Komárno je grad na jugu Slovačke u Panonskoj nizini, na ušću rijeke Váh u Dunav, koji ga djeli od mađarskog teritorija i susjednog grada Komarana.
Povijest [uredi]
Komárno je dio nekad većeg istoimenog gradskog naselja u okviru Kraljevine Ugarske, koje se pružalo na obe strane Dunava. Grad je bio u posjedu mađarskih vladara još od 10. stoljeća. Tokom perioda 16. stoljeća Komarno je jedno od glavnih utvrđenja prvo u odbrani, a zatim u ofanzivi Habsburgovaca protiv Osmanlija. Poslje Prvog svjetskog rata Dunav je postao granica između tadašnje Mađarske i Čehoslovačke, a on nekad jedinstvenog grada nastala su dva manja grada; sjeverni dio postao je čehoslovački danas slovački grad Komárno, a južni dio mađarski grad Komoran. U periodu 1938-44. Komarno i južni djelovi Slovačke su bili anektirani od strane Hortijeve Mađarske, da bi se poslje rata ponovo našli u okviru Čehoslovačke. Od 1990. godine Komarno je u sastavu Slovačke. Od prije nekoliko godina Komárno i Komoran su ponovo povezani mostom preko Dunava.
U privrednom smislu Komarno je važno kao danas najveća slovačka luka na Dunavu. Industrijska zona nalazi se u zapadnom djelu grada.
Stanovništvo [uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad je brojao 37.366 stanovnika.[1]. Mađarska nacionalna manjina čini oko 60% gradskog stanovništva, što Komarno čini najvećim pretežno mađarskim naseljem u Slovačkoj. Pored toga grad se nalazi u podunavskom djelu zemlje, pretežno naseljenom Mađarima. Zbog toga Komarno je danas središte Mađarske nacionalne manjine u Slovačkoj sa brojnim kulturnim ustanovama mađarske manjine, od kojih je najvažniji mjesni fakultet na mađarskom jeziku, jedini u Slovačkoj.
Etnički sastav [uredi]
Religija [uredi]
Gradovi prijatelji [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
Ostali projekti [uredi]