Komanči

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Quanah Parker poglavica Kwahada Komanča, sin je Cynthie Ann Parker i poglavice Peta Nocona. Quanah je dobio sve bitke protiv Američke vojske i nije nikada bio zarobljen. Komanči su ipak izgubili rat pokoljem indijanskih ponija 1874. godine i kanjonu Palo Duro u Teksasu.
Cynthia Ann Parker (cc. 1825-ca. 1871), bijela majka Quanaha Parkera. Postala je legenda povijesti Teksasa.
Govorno područje jezika plemena Komanča
Komanč u zimskoj nošnji
Torba Komanča iz 19. stoljeća

Comanche.- Pleme američkih Indijanaca nastanjeno tokom 19. stoljeća u južnim prerijama zapadnog Teksasa, danas žive u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache. Komanči po jeziku pripadaju porodici Juto-astečki (jezična porodica), točnije grani pravih Šošona.

Ime[uredi VE | uredi]

Komanči sami sebe nazivaju Ne'me ne, Nimenim ili Nüma, što znači "ljudi". Razna plemena su ih različito nazivala, obično imenom koji označava neprijatelja, tako su ih Navaho Indijanci zvali Na'`lani prevedeno "brojni stranci" ili možda "brojni neprijatelji", ali oni su tako nazivali i sva ostala prerijska plemena. Dolaskom na južne prerije oni su Navahima bili strani narod i nipošto prijateljski raspoloženi. Pleme Wichita nazivalo ih je Na'taa, u značenju 'zmije' ili ‘neprijatelji’; ime Nar-a-tah, kod Waco Indijanaca i Na'nita kod plemena Kichai, obadva plemena srodni su Wichitama, pa i njihovi nazivi svakako imaju isto značenje. Zmija je kod gotovo svih sjevernoameričkih plemena uobičajeni naziv za neprijatelja, sjetimo se i da ime Iroquois znači 'male zmije (ili) guje'. Svi ovi nazivi nastali su još dok Comanche nisu ušli u savez sa Apačima i Kiowama. Kiowe su ih također nazivali 'zmijskim ljudima' (=snake men) ili 'narodom reptila' (=reptile people), to jest Bo'dalk' ińago, ili drugim imenom Gyai'-ko, što znači bukvalno ‘neprijatelj’. Kod drugog poznatog prerijskog plemena Cheyenne naziv je opet vezan uz zmiju, a bio je "ljudi zmije" ili u njihovom jeziku Shishinówutz-hitä'neo. Najjužnije pleme koje je s njima, čini se zbog imena, imalo posla, bili su Comecrudo Indijanci koji njih ali i ostala ratoborna plemena nazivali Selakampóm. Značenje nije poznato, ali se vjerojatno ne razlikuje mnogo od gore navedenih. Ostali nazivi za njih bili su: Máhana (Indijanci Taos), Mahán (kod Isleta). Indijanci Jicarilla zvali su ih ‘ljudi’ (Indá). Pleme Arapaho za njih je imalo mnogo ljepše ime "oni s mnogo konja" (Ca'-tha). Komanči su sa sjevera Wyominga i Nebraske, odvojivši se od Wind Rivera, prodrli na konjima na južne prerije, gdje su zaslužili naziv ‘Gospodari Južnih Ravnica’ koji i danas stoji zapisan na njihovoj plemenskoj zastavi.

Samo ime Comanche, vjerojatno je iz jezika 'Miroljubivih' (Hopi Indijanaca) koji glasi Kománchi, što bi se moglo prevesti kao 'uvojak skalpa', i to od kopá 'tjeme' i mánchi 'uvojak'.

Bande[uredi VE | uredi]

Šošoni osamnaestog i devetnaestog stoljeća bili su podijeljeni po kulturno srodnim ali politički nezavisim bandama, od kojih se svaka sastojala od proširenih porodičnih jedinica. Komanči 18. stoljeća sastojali su se od 3 glavne grane, ili bande, to su: Yamparika ili 'Jedaći korijenja ' (Root Eaters), Jupe ili Timber People i Kotsoteka ili Buffalo Eaters). Negdje sredinom 19. stoljeća pojavile su se nove bande, zbog njihove agresivnosti slabo poznate, to su: Tenewa or Tenema (Downstream People), Penateka (Honey Eaters), Nokoni (Wanderers), i Kwahada (Antelope). Kasnije se ipak spominje 12 priznatih bandi od koji je danas pet praktično izumrlo:

John Reed Swanton:[uredi VE | uredi]

Hodge (popis od njihovih poglavica):[uredi VE | uredi]

  • Detsanayuka (Nokoni).
  • Ditsakana (Widyu, Yapa, Yamparika).
  • Kewatsana.
  • Kotsai.
  • Kotsoteka,
  • Kwahari (Kwahadi).
  • Motsai.
  • Pagatsu.
  • Penateka (Penande).
  • Pohoi (adopted Shoshoni).
  • Tanima,
  • Tenawa (Tenahwit).
  • Waaih[2].

Sultzman:[uredi VE | uredi]

  • Hois (timber people),
  • Jupe (Hupene, Yupini),
  • Kotsoteka (Caschotethka, Koocheteka, Kotsai) (buffalo eaters),
  • Kwahada (Kwahadi, Kwahari, Kwaharior, Quahada) (antelopes),
  • Parkeenaum (water people),
  • Nokoni (Detsanyuka, Naconee, Nakoni, Nawkoni, Nocony) (people who return),
  • Pehnahterkuh (wasps),
  • Penateka (Penande, Penetethka) (honey eaters),
  • Tahneemuh (Dehaui, Tanima, Tevawish, Yanimna) (liver eaters),
  • Tenawa (Tahnahwah, Tenahwit) (those who stay downstream),
  • Widyunuu (Widyu Yapa) (awl people),
  • Yamparika (Yamparack, Yapparethka) (root eaters)[3].

Razni autori spominju i bande (prema Sultzmanu): Ditsakana, Frederick Webb Hodge ovu bandu identificira kao Widju ili Yamparika, drži ih za iste; Guage-johe, Hainenaune ili (Hainenaurie) Spominje ih samo indijanski agent Neighbors; Itchitabudah, Spominje ih samo indijanski agent Neighbors. Sultzman im pogrešno navodi ime kao Itchitabudan; Ketahto; Kewatsana; Kwashi; Motsai, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi; Muvinabore; Nauniem; Nonaum; Pagatsu, Frederick Webb Hodge ih drži za jednu od 12 priznatih bandi; Pohoi (adoptirani Shoshoni); Titchakenah; Waaih, i Yapaor.

Kratka povijest[uredi VE | uredi]

Preci Komanča navodno su isprva (u 17. stoljeću) stanovali u području Yellowstona. U svakom slučaju, sigurno je da su se odvojili od Šošona plemena Wind River (Istočni Šošoni ; Eastern Shoshones), no već ih kao vlasnike velikih stada konja nalazimo 1705. u Novom Meksiku, gdje među prvima postaju poznati kao tipično prerijsko pleme. Prodorom u Texas, oni otuda tjeraju Apače, i 1790. i 1840. ulaze u formalnu alijansu s Kajovama (Kiowa) i Šajenima (Cheyennes).

U kasnija vremena Komanči sudjeluju u potpisivanu više ugovora sa Sjedinjenim Državama. 1865., uglavnom banda Yamparika potpisuje ugovor ' Treaty of the Little Arkansas River’ ( [1]). Godine 1867. potpisuje se drugi ugovor ' Treaty of Medicine Lodge Creek’, koji potpisuju sve bande osim Kwahada, čije su se poglavice tada nalazile u posjeti Santa Feu. Dok se veličina rezervata (Little Arkansas reservation), iz prvog ugovora, neprekidno smanjivala, prema drugom ugovoru oni trebaju dobiti škole, kuće i ostalo. Tim su ugovorom ušli i u konfederaciju s plemenima Kajova i Kiowa Apache. Ovaj savez ostaje na snazi do 1963., kada su Komanči istupili iz saveza i osnovali svoju vlastitu političku organizaciju 'The Comanche Tribe of Oklahoma’. U tom međuvremenu, između 1901. i 1906. Kiowa-Comanche-Apache Reservation se ukida i zemlja se dijeli pojedincima plemena (160 'akara' po glavi), višak zemlje otvoren je za naseljavanje bijelaca. Posljedica je da su Komanči ostali okruženi bijelim ne-indijanskim stanovništvom. Bivši ratnici, danas su postali vrlo aktivni u anglo-američkoj ekonomiji. Pleme ima prihode iz više nezavisnih resursa, kao što su 'bingo'. Skupa sa Kiowa Apache Indijancima posjeduju i 'water park'.

Komanči susjeluju i u Prvom i Drugom svetskom ratu. Oni postaju pripadnici divizije Forty-fifth "Thunderbird" Division-a, gdje su se služili comanche-jezikom u korištenju radio-vezama, što je njemačkim i korejskim prevodiocima i dešifrantima bilo nemoguće prevesti.

Život i običaji[uredi VE | uredi]

Komanči su tipično prerijsko pleme koje je živjelo od lova. Zimi su živjeli od lova na jelena, losa, antilopu i drugu manju divljač. Dolaskom proljeća došli bi i bizoni pa su odlazili u preriju, prateći krda, i postavljali svoja sela u tradicionalne kružne oblike. Od bizona su dobivali odjeću, obuću i oruđe. Meso bizona bio je osnov za izradu pemmicana, koji se na naročit način uz neke biljne dodatke (orasi) konzervirao i čuvao u kožnim vrećicama 'parfleche'. Uz meso pemmican je sadržavao i koštanu srž i masnoće. Svojim kvalitetnim pemmicanom Komanči su trgovali s drugim plemenima, u zamjenu za duhan, med i drugo. U lovu na bizone radije su koristili koplja duga i do 14 stopa (4 metra), nego strijele. Muškarci su nosili kožne pregače i košulje, a žene kožne košulje i duge dekorirane haljine. Zimi bi uz ovu odjeću na sebe oblačili i kožne 'leggingse' (nogavice) i krznene ogrtače. Nesrodno drugim prerijskim plemenima je, što su njihove mokasine bile pođonjene žilavom bizonovom kožom, a i premazivali su ih mastima kako bi postale nepromočive. Životni stil Komanča je obilježen lovom, ratom i velikom ljubavi prema ženama. Žena je kod njih vezana uz kuhanje, čišćenje, sakupljanje i brigom o svojoj djeci koju uvijek vuku na sebi dok su maleni. Kako djeca rastu tako starije osobe sve više počnu da brinu o njima, i podučavaju ih na vlastitom iskustvu. U svojoj starosti oni svakako na taj način stječu prijatelje koji će im zatrebati. Komanči su religiozan narod, ali nemaju mnogo ceremonija tijekom godine. Vizija je najvažnija stvar u njihovom životu, oni je zovu 'puha'. Puha je zaštitnik koji se javlja izazvana naročitim pripremama kod mladih dječaka. Ona će čuvati njega, obitelj i njegovo oružje. Kod ljudi koji posjeduju izrazito jake puhe' i nauče tajna znanja, 'medicinu', te upoznaju bilje tada oni mogu postati 'medicinemen' (vračevi), to jest šamani.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Komanči