Komijske prašume

Koordinate: 65°04′N 60°09′E / 65.067°N 60.150°E / 65.067; 60.150
Izvor: Wikipedija
Komijske prašume
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Rusija
Godina uvrštenja1995. (15. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, ix
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:719
Koordinate65°04′N 60°09′E / 65.067°N 60.150°E / 65.067; 60.150
Komijske prašume na zemljovidu Rusije
Komijske prašume
Komijske prašume
class=notpageimage|
Lokacija Komijskih prašuma u Rusiji

Komijske prašume (ruski: Девственные леса Коми) je najveća europska prašuma (32,800 km²). Nalazi se na sjevernom dijelu Urala u ruskoj republici Komi. God. 1995., upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao najveće područje tajge, tundre i močvarnih tresetišta s rijekama i prirodnim jezerima, na kojima obitavaju uglavnom četinari, ali i vrbe i breze.

Najveći europski nacionalni park Jugjid Va
Poštanske marke s motivima Komijske prašume iz 2003. god.

Zaštićeno područje odgovara ruskim zaštićenim područjima prirodnog rezervata Pečora-Iljič (Печоро-Илычский заповедник) i nacionalnog parka Jugjid Va (Югыд ва), najvećeg u Rusiji i Europi (18.917 km²).

Najzastupljenije drveće su Sibirska smreka (Picea obovata), Sibirska jela (Abies sibirica) i Sibirski ariš (Larix sibirica). Fauna uključuje više od 200 vrsta ptica i mnoge vrste rijetkih riba, dok su najzastupljeniji sisavci: sob (Rangifer tarandus), samur (Martes zibellina), euroopska norka (Mustela lutreola) i poljski zec (Lepus europaeus).

Odmah po upisu na popis svjetske baštine zaustavljena je sječa koju je izvodila francuska tvrtka HUET, no usprkos zaštiti još uvijek traje bespravna sječa i onečišćenje okoliša koji čine tragači zlata. Vlada republike Komi, unatoč zabrani, podupire eksploataciju izvora zlata i pokušava pomjeriti granice zaštićenog područja kako bi sjeverne dijelove parka Jugjid Va, gdje se nalaze nalazišta, isključili iz zaštićenog područja, što je nedavno odbio Vrhovni sud.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Izvješće ruskog Greenpeace-a  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2011. (Wayback Machine) Posjećeno 7. veljače 2011. (rus.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Komijske prašume
v • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (3)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Komijske_prašume&oldid=6780279"