Konceptualne mape

Konceptualno mapiranje (pojmovna mapa) je tehnika za vizualiziranje veza između različitih pojmova. A konceptualna mapa je dijagram koji pokazuje vezu između različitih pojmova. Pojmovi su povezani strelicama, u razgranatu hijerarhijsku strukturu. Veza između pojmova je, radi lakšeg razumijevanja, povezana frazama (nalaze se na strelicama) kao npr. rezultira, odnosi se ili potrebno je.

Razvoj[uredi | uredi kôd]

Tehniku konceptualnog mapiranja razvio je Joseph D.Novak i njegov tim na sveučilištu Cornell 70-ih godina prošlog stoljeća. Konceptualne mape imaju svoje porijeklo u učenju kretanja zvanog konstruktivizam. Konstruktivizam smatra da učenik aktivno gradi znanje. Novakov rad se bazirao na kognitivnim teorijama Davida Ausubela (teorija asimilacije), koji je naglašavao važnost predznanja kao mogućnost da se uče novi pojmovi.

Upotreba[uredi | uredi kôd]

Konceptualne mape se koriste kako bi stimulirale proizvodnju ideja, a vjeruje se da pomažu i kreativnosti. npr. konceptualne mape se nekada koriste kao brainstorming. Formalizirane konceptualne mape se koriste i u dizajniranju aplikacija. Konceptualne mape se također koriste u obrazovanju i poslovima za:

Bilježenje i sažimanje prikupljenih pojmova, njihovih veza i hijerarhije za različite dokumente i materijale.
Novo korištenje znanja npr. mapiranje timskog znanja
Institucionalno očuvanje znanja npr. mapiranje stručnog znanja zaposlenika
Suradnja modeliranog znanja i transfer od stručnog znanja
Omogućava djeljenje vizija i znanja unutar tima ili tvrtke
Povećanje smislenog učenja
Lakše razumijevanje kompliciranih ideja i argumenata
Proučavanje simetrije kompliciranih ideja i argumenata i povezanih izraza
Poboljšava jezične sposobnosti
Lakše razumijevanje veza između pojmova

Usporedba s umnim mapama[uredi | uredi kôd]

Česta usporedba konceptualnih mapa s umnim mapama. Razlika je što se konceptualne mape baziraju na vezama između pojmova, dok se umne mape baziraju na stablastim strukturama i radialnim hijerarhijama.