Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII. Porfirogenet (905. - 9. studenog 959.) je bio bizantski car od 945. do 959. te pisac.
Životopis [uredi]
Konstantin VII. rođen je 905. Njegov otac je bio car Leon VI. Mudri (886.-912.), a majka Zoja. Konstantin je okrunjen 911. za suvladara, ali poslije smrti oca nije postao carem Bizanta. U periodu između 912. i 945. Konstantin je bio žrtva različitih dvorskih spletki i odvojen od prijestolja. Konstantin se 919. oženio Jelenom, kćeri Romana Lakapena koji je pokušavao sebi i svojim sinovima osigurati bizantsko carsko prijestolje. Konstantin se 945. uspio osloboditi Romanovih nasljednika i preuzeti carsko mjesto.
Konstantin VII. Porfirogenet nije ostao upamćen po svojoj političkoj djelatnosti kao državnik među brojnim istaknutim carevima u Bizantu. Naslijedio ga je sin Roman II. (959.-963). Poznatiji je kao pisac djela kojima je ostavio u nasljeđe značajne povijesne izvore. Iako je bio prvi nasljednik u Bizantu od rane mladosti radije se bavio kulturom i umjetnošću, a zanemarujući uobičajene dvorske intrige među svojom rodbinom. Konstantina VII. povijest pamti po znanstvenoj i kulturnoj aktivnosti gdje je ostavio zapažene rezultate. Potisnut od državničke politike, Konstantin je svoje zanimanje posvetio znanosti i umjetnosti. U mladosti je stekao najbolje obrazovanje koje se moglo steći u Carigradu, a kasnije je oko sebe okupio učene ljude sa kojima je pisao djela enciklopedijskog karaktera po kojima se najbolje prepoznaje.
Djela [uredi]
Najznačajnija djela za povijest jugoistočne Europe su:
- De administrando imperio (O upravljanju carstvom);
- De thematibus (Spis o temama Bizantskog carstva);
- Vita Basilii (Život Bazilija);
- De ceremoniis aulae byzantinae (O ceremonijama bizantskog dvora)
Od navedenih, najznačajnije djelo je svakako De administrando imperio (skraćeno DAI). Djelo je nastalo između 949. i 955. godine. U njemu se nalazi detaljan opis većine naroda koji su graničili s Bizantskim carstvom. Za južnoslavenske narode, najinteresantniji podaci su u poglavljima 29-36. Ona govore o povijesti južnoslavenskih naroda do vremena Konstantina VII. Porfirogeneta. Iako su pojedini navodi iz njega osporavani, DAI je nezaobilazan povijesni izvor.
Vanjske poveznice [uredi]
- Međunarodni znanstveni skup „U početku bijaše De administrando imperio: Konstantin Porfirogenet i percepcije najranije hrvatske povijesti“, Filozofski fakultet u Zagrebu, 18. veljače 2010. [1]
Nedovršeni članak Konstantin VII. Porfirogenet koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
