Neobalne države
Neobalne države,[1] ↓n1 države koje nemaju obalu na moru ili oceanu. Danas postoje 44 države koje nemaju izlaz na more.
Kontinentalna mora su ona mora koja nisu povezana s oceanima ili barem uskim prolazima (poput Baltičkoga, Crnoga, te Sredozemnoga); neka se nazivaju i jezerima – Kaspijsko i Aralsko. U zatvorena mora ubrajaju se i Crveno more, te Perzijski i Adenski zaljev. Ruska Federacija sve češće tvrdi da su Crno more, Baltičko, Barentsovo, Karsko, Laptevsko i Istočnosibirsko more interne vode ili zatvorena mora.
Popis neobalnih država[uredi | uredi kôd]
| Europa | Azija | Afrika | Južna Amerika |
- * ima obalu na Kaspijskom jezeru
- ** Ima obalu na Aralskom jezeru
Dvostruko kontinentalno zatvorene zemlje[uredi | uredi kôd]
Postoje i zemlje koje su u potpunosti okružene drugim kontinentalnim državama, pa se one nazivaju još i dvostruko-kontinentalnim državama. Takve su dvije:
Gotovo kontinentalno zatvorene zemlje[uredi | uredi kôd]
Ove zemlje su gotovo kontinentalne (polukontinentalne), odnosno imaju duljinu morske obale ispod 5 % ukupne duljine svojih granica:
- Demokratska Republika Kongo, 0,3 %
- Bosna i Hercegovina, 1,4 %
- Irak, 1,6 %
- Jordan, 1,6 %
- Republika Kongo, 3,0 %
- Togo, 3,3 %
- Slovenija, 3,4 % (Rabeći podatak o 43[2] km slovenske obale dolazi se do 3,25 % udjela.)
- Belgija, 4,6 %
Napomene[uredi | uredi kôd]
- ↑n1 Ostali nazivi: – neobalne države, države bez obale, države koje nemaju izlaz na more, kontinentski zatvorene države, kontinentalno zatvorene zemlje, države bez izlaza na more, općenito države u nepovoljnom zemljopisnom položaju; iz engleskoga dolazi višeznačni naziv kontinentalne države.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Struna - terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2011., Pristupljeno 4. rujna 2014.
- ↑ Boštjan Burger, Slovenija : nekaj podatkov o Sloveniji (pristupljeno: 3. rujna 2014.).
»Trenutna dolžina slovenske Jadranske obale: 43.157 m (~ 43 km)«
