Kontracepcija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Otvoreno pakovanje kontracepcijskih tableta.

Kontracepcija, poznata i pod nazivom zaštita od začeća obuhvaća postupke za sprječavanje trudnoće, odnosno njezino planiranje.[1] Planiranje trudnoće, omogućavanje i primjena kontracepcije naziva se i planiranje obitelji.[2][3] Sigurni spolni odnos, uz uporabu muškog ili ženskog kondoma, također pomaže u sprječavanju spolno prenosivih bolesti.[4][5] Postupci za sprječavanje začeća koriste se od davnih vremena, no učinkovite i bezopasne metode postale su dostupne tek tijekom 20. stoljeća.[6] U nekim kulturama se dostupnost metoda za sprječavanje začeća namjerno ograničava, jer se smatraju moralno ili politički nepoželjnima.[6]

Najučinkovitiji postupci za sprječavanje začeća u muškaraca su sterilizacija vazektomijom, a u žena podvezivanjem jajovoda, umetanje intrauterinih uložaka (najčešće nazvanih spirale ili IUD) te implantacijski kontraceptivi. Po učinkovitosti slijedi niz hormonskih kontraceptiva, uključujući kombinirane tablete za kontracepciju, kontracepcijske flastere, vaginalne prstenove i injekcijske kontraceptive. Manje učinkovite metode su barijerna kontracepcijska sredstva poput prezervativa, dijafragmi, kontracepcijskih spužvi i računanja plodnih dana. Najmanje učinkovite metode su korištenje spermicida i prekinutog snošaja prije ejakulacije. Premda je najučinkovitija, sterilizacija obično nije reverzibilna, dok su sve ostale metode reverzibilne, najčešće neposredno nakon prestanka korištenja.[7] Hitna kontracepcija može spriječiti trudnoću, ako se primijeni u prvih nekoliko dana nakon spolnog odnosa bez zaštite. Neki smatraju da je seksualna apstinencija također metoda za sprječavanje začeća, no spolni odgoj o apstinenciji kao jedinoj metodi zaštite od začeća (a bez podučavanja o drugim mogućim metodama) može dovesti do porasta broja trudnoća u tinejdžerica.[8][9]


Trudnoće u tinejdžerki su češće lošeg ishoda. Sveobuhvatni spolni odgoj i dostupnost metoda za sprječavanje začeća smanjuju broj neželjenih trudnoća u ovoj dobnoj skupini.[10][11] Premda mladi mogu koristiti sve oblike zaštite od začeća,[12] dugoročna reverzibilna zaštita od začeća metodama poput implantacijskih kontraceptiva, spirala i vaginalnih prstenova je osobito korisna za smanjivanje učestalosti tinejdžerskih trudnoća.[11] Nakon porođaja, žena koja ne prehranjuje novorođenče isključivo dojenjem može ponovno zatrudniti već nakon četiri do šest tjedana. Neke od metoda zaštite od začeća mogu se početi koristiti neposredno nakon porođaja, dok je za korištenje drugih potrebno da protekne i do šest mjeseci. U dojilja se u svrhu zaštite od začeća prednost pred kontracepcijskim tabletama daje pripravcima progestina. Ženama oko menopauze preporučuje se korištenje zaštite od začeća tijekom godinu dana nakon posljednje menstruacije.[12]


Oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju koje ne žele trudnoću ne koriste moderne metode za sprječavanje začeća.[13][14] Metode za sprječavanje začeća su u zemljama u razvoju smanjile smrtnost u trudnoći za 40% (2008. godine je spriječeno 270 000 smrtnih slučajeva), a mogao bi biti smanjen za 70% kad bi se metode za sprječavanje začeća koristile u potpunosti.[15][16] Produljenjem vremenskog razdoblja između trudnoća, korištenje metoda zaštite od začeća u odraslih žena poboljšava ishode sljedećih trudnoća i preživljenje djece.[15] Uz korištenje zaštite od začeća, u zemljama u razvoju se poboljšava zarada, imovinsko stanje, uhranjenost, kao i mogućnost školovanja i zdravlje njihove djece.[17] Zaštita od neželjene trudnoće poboljšava gospodarski rast zbog smanjenja broja materijalno ovisne djece, većeg sudjelovanja žena u radno sposobnom stanovništvu i manjem iskorištavanju oskudnog dohotka.[17][18]

Metode[uredi VE | uredi]

Vjerojatnost trudnoće tijekom prve godine korištenja:[6][19]
Metoda Tipična primjena Optimalna primjena
Bez zaštite 85% 85%
Kombinirana pilula 8% 0.3%
Progestinska pilula 13% 1.1%
Sterilizacija (žene) 0.5% 0.5%
Sterilizacija (muškarca) 0.15% 0.10%
Kondom (ženski) 21% 5%
Kondom (muški) 18% 2%
Bakrena spirala 0.8% 0.6%
Hormonska spirala 0.2% 0.2%
Flaster 8% 0.3%
Vaginalni prsten 9% 0.3%
Depo Provera 3-6% 0.2%
Implantat 0.05% 0.05%
Dijafragma i spemicid 12% 6%
Prekinuti snošaj 27% 4%
Računanje plodnih dana ~12-25% ~1-9%
Dojenje (laktacija)-amenoreja 0-7.5%[20] <2%[21]

Metode zaštite od neželjene trudnoće obuhvaćaju barijerne metode, hormonsku kontracepciju, intrauterine uloške (spirale, IUD), sterilizaciju i promjene u ponašanju. One se koriste prije ili za vrijeme spolnog odnosa, dok je hitna kontracepcija učinkovita i do nekoliko dana nakon spolnog odnosa. Učinkovitost se obično izražava u postotku žena koje zatrudne nakon primjene neke od metoda tijekom prve godine korištenja, [22] a ponekad i tijekom cijelog plodnog razdoblja života, kad se radi o jako učinovitim metodama kao što je podvezivanje jajovoda.[23]

Najučinkovitije metode su one koje su dugoročne, a zbog kojih nisu potrebne česte kontrole kod liječnika.[24] Neuspješnost kirurške sterilizacije, implantacijskih hormona i intrauterinih uložaka tijekom prve godine primjene iznosi manje od 1%.[24] Hormonske kontracepcijske tablete, flasteri ili prstenovi, kao i metoda dojenja (laktacije)-amenoreje (LAM), ukoliko se koriste na optimalan način također u prvoj godini (odnosno, za metodu LAM u prvih 6 mjeseci) pokazuju neuspjeh u manje od 1% slučajeva.[24] Uz tipični način korištenja, neuspješnost je značajno veća, u rasponu od 3-9%, a zbog nepravilne primjene.[24] Neuspješnost ostalih metoda, poput računanja plodnih dana, primjene prezervativa, dijafragmi i spermicida je u prvoj godini korištenja veća, čak i uz optimalni način primjene.[24]

Premda sve metode zaštite od začeća imaju određene potencijalne nepoželjne učinke, opasnost od njih je manja nego od trudnoće.[24] Nakon prekida primjene mnogih metoda zaštite od začeća, uključujući oralne kontraceptive (tablete), spirale, implantacijske i injekcijske kontraceptive, stope trudnoća su u sljedećoj godini jednake kao i ako se nije koristila niti jedna od metoda zaštite od začeća.[25]

U osoba sa specifičnim zdravstvenim tegobama, prije primjene određenih načina zaštite od začeća mogu biti potrebne dodatne pretrage.[26] U zdravih žena, prije primjene mnogih metoda zaštite od začeća, uključujući tablete, injekcijsku ili implantacijsku kontracepciju i prezervative nije potreban liječnički pregled.[27] Izgleda da ginekološki pregled, pregled dojki ili pretrage krvi prije početka primjene kontracepcijske pilule ne utječu na ishod, te se stoga ne smatraju potrebnima.[28][29] Svjetska zdravstvena organizacija je 2009. godine objavila podrobni popis zdravstvenih uvjeta za primjenu pojedinih oblika zaštite od začeća.[26]

Hormonska[uredi VE | uredi]

hormonski kontraceptivi djeluju putem sprječavanja ovulacije, a time i oplodnje.[30] Oni postoje u obliku različitih pripravaka, kao što su kontracepcijske tablete, potkožni implantati, injekcije, flasteri, kontracepcijske spirale i vaginalni prstenovi. Trenutno postoje samo za primjenu u žena. Postoje dva tipa kontracepcijskih pilula, kombinirana kontracepcijska pilula i progestagenska pilula.[31] Ukoliko se uzima u trudnoći niti jedna od njih ne povećava opasnost od pobačaja, niti ne uzrokuje prirođene nakaznosti ploda.[29]

Kombinirani hormonski kontraceptivi povezani su s malo povećanom opasnošću od venske tromboze i arterijske tromboze, međutim ta je opasnost manja od opasnosti povezane s trudnoćom.[32] Zbog te opasnosti ovakva se kontracepcija ne preporučuje ženama u dobi iznad 35 godina koje puše.[33] Učinak na spolnu želju je različit, u nekih korisnica ju povećava, a u nekih smanjuje, dok u većine učinka nema.[34] Kombinirani oralni kontraceptivi smanjuju opasnost od karcinoma jajnika i karcinoma endometrija, a ne mijenjaju opasnost od razvoja karcinoma dojke.[35][36] Često smanjuju obilnost menstruacijskog krvarenja i bolnu menstruaciju.[29] Niže doze estrogena u vaginalnim prstenovima mogu smanjiti bolnost dojki, mučninu i glavobolju povezane s pripravcima koji sadrže veće doze estrogena.[35]

Progestinska pilula, injekcije i intrauterini ulošci nisu povezani s povećanom opasnošću od stvaranja tromba, te ih mogu koristiti i žene s prethodnom venskom trombozom.[32][37] U žena čija anamneza sadrži podatak o arterijskoj trombozi treba primijeniti nehormonsku metodu zaštite od začeća ili metodu samim progestinom (ali ne u obliku injekcija).[32] Progestinska pilula može ublažiti simptome menstruacije i može se koristiti tijekom dojenja jer ne utječe na stvaranje mlijeka.Uz ovu metodu zaštite od začeća može doći do nepravilnih krvarenja, a u nekih korisnica i do razdoblja izostanka menstruacije.[38] Progestini drospirenon i desogestrel smanjuju androgenske nuspojave, ali povećavaju opasnost od tromboze, zbog čega nisu kontraceptivi prvog izbora.[39] Podaci o tipičnoj neuspješnosti injekcijskog progestina Depo-Provera se razilaze, s rasponom od manje od 1%[40] sve do 6%.[24]

Barijerna[uredi VE | uredi]

Neodmotani muški prezervativ

Barijerna kontracepcija obuhvaća sredstva koja sprječavaju trudnoću fizički sprječavajući spermu da dospije do maternice.[41] U njih spadaju muški kondomi, ženski kondomi, cervikalne kape, dijafragme i kontracepijske spužve sa spermicidom.[41]

Kondomi su, općenito, najčešće primjenjivana metoda za sprječavanje začeća.[42] Muški prezervativi se stavljaju na penis u erekciji, te fizički sprječavaju da ejakulirana sperma uđe u tijelo spolnog partnera.[43] Suvremeni kondomi su najčešće napravljeni od lateksa, no mogu biti napravljeni i od drugih materijala kao što je poliuretan ili janjeće crijevo.[43] Postoje i ženski kondomi, najčešće od nitrilne gume, lateksa ili poliuretana.[44] Prednost muških kondoma je u tome što su jeftini, što se lako primjenjuju i imaju malo nepoželjnih učinaka.[45] U Japanu oko 80% parova kao zaštitu od začeća koristi kondome, dok ih u Njemačkoj koristi oko 25%,[46] a u SAD-u 18% parova.[47]

Korištenje muških kondoma i dijafragme sa spermicidom u prvoj je godini neuspješno u 15%, odnosno 16%.[6] Uz optimalni način korištenja, kondomi su učinkovitiji, s neuspjehom od 2% u prvoj godini korištenja, u usporedbi sa 6% neuspjeha uz korištenje dijafragme.[6] Dodatna prednost kondoma jest u sprječavanju širenja spolno prenosivih infekcija kao što je AIDS.[7]

Kontracepcijske spužve su kombinacija barijerne metode sa spermicidom.[24] Kao i dijafragme, one se umeću u rodnicu prije spolnog odnosa, a kako bi bile učinkovite, moraju prekriti cerviks.[24] Tipična neuspješnost tijekom prve godine korištenja ovisi o tome je li žena prethodno rodila ili ne, i iznosi 24% u žena koje su rodile, a 12% u žena koje nisu.[24] Spužva se u rodnicu može umetnuti i do 24 sata prije spolnog odnosa, a ne smije se izvaditi najmanje šest sati nakon njega.[24] Uz primjenu spužvi opisane su alergijske reakcije[48] i ozbiljniji nepoželjni učinci kao što je sindrom toksičnog šoka.[49]

Intrauterini ulošci[uredi VE | uredi]

Suvremeni intrauterini ulošci (spirale, IUD) su obično maleni i imaju oblik slova 'T', te sadrže bakar ili levonorgestrel, a uvode se u sluznicu šupljine maternice.[50] Oni predstavljaju oblik dugoročne reverzibilne zaštite od začeća. Neuspjeh u prvoj godini primjene bakrene spirale iznosi oko 0,8%, a levonorgestrelske spirale 0,2%.[6] Od različitih metoda zaštite od začeća njima su, uz kontracepcijske implantate, korisnice najzadovoljnije.[51]

Dokazi podupiru učinkovitost i bezopasnost u adolescentica[51] i žena koje do tada nisu rađale.[52] Spirale ne utječu na dojenje i mogu se koristiti neposredno nakon porođaja.[53] Također se mogu koristiti naposredno nakon pobačaja.[54] Kad se, čak i nakon dugotrajnog korištenja, spirala ukloni, odmah se uspostavlja sposobnost začeća.[55] Dok bakrene spirale mogu pojačati menstrualno krvarenje i menstrualnu bol,[56] hormonske spirale smanjuju menstrualno krvarenje ili ga u potpunosti sprječavaju.[53] Druge moguće komplikacije su istiskivanje (2-5%) i, rijetko, perforacija maternice (manje od 0,7%).[53][57] Menstrualne boli se mogu ublažiti nesteroidnim protuupalnim lijekovima.[57]

Od 2007. godine spirale su najrasprostranjeniji oblik reverzibilne zaštite od začeća, uz više od 180 milijuna korisnica širom svijeta.[58][59] Intrauterini uložak starijeg datuma (Dalkon shield) bio je povezan s povećanom opasnošću od upalne bolesti zdjelice, međutim suvremene spirale ne utječu na tu opasnost u žena koje u vrijeme uvođenja spirale ne boluju od spolno prenosivih infekcija.[60]

Sterilizacija[uredi VE | uredi]

Kirurška sterilizacija se u žena sastoji od podvezivanja jajovoda, a u muškaraca od vazektomije.[6] Značajnijih dugoročnih neželjenih učinaka nema, a podvezivanje jajovoda u žena smanjuje opasnost od karcinoma jajnika.[6] Vjerojatnost kratkoročnih komplikacija vazektomije je dvadeset puta manja nego kod podvezivanja jajovoda.[6][61] Nakon vazektomije može doći do otoka i bolnosti mošnje, što se obično povlači nakon jednog ili dva tjedna.[62] Podvezivanje jajovoda je praćeno komplikacijama u 1 do 2 posto slučajeva, pri čemu su ozbiljne komplikacije obično posljedica anestezije.[63] Ni jedna od ovih metoda ne pruža zaštitu od spolno prenosivih infekcija.[6]

Oko 5% žena u dobi iznad 30 godina i oko 20% žena mlađih od 30 godina života požale svoju odluku.[6] Muškaraca koji žale što se odlučili na sterilizaciju je manje (<5%), više ih je u mlađoj životnoj dobi, onih koji imaju malu djecu ili nemaju djece, kao i onih čiji je brak nestabilan.[64] U jednom istraživanju ljudi s djecom, 9% ih je izjavilo da ne bi imalo djece kada bi se u trenutku istraživanja na to trebali ponovno odlučiti.[65]

Premda se sterilizacija smatra konačnim postupkom,[66] moguće je pokušati ponovnu uspostavu cjelovitosti jajovoda, putem ponovnog spajanja jajovoda, ili cjelovitosti sjemenovoda ponovnim spajanjem sjemenovoda. Ova je želja u žena često povezana s promjenom partnera.[66] Do uspješne trudnoće nakon ponovne uspostave cjelovitosti jajovoda dolazi u 31 do 88%, uz povećanu mogućnost komplikacija od kojih je najčešća ektopična trudnoća.[66] Postotak muškaraca koji traže ponovnu uspostavu cjelovitosti sjemenovoda iznosi između 2 i 6%.[67] Uspješnost začimanja drugog djeteta nakon toga iznosi između 38 i 84%, a uspješnost je to manja što je između sterilizacije i ponovne operacije, odnsosno uspostavljanja cjelovitosti proteklo dulje vremensko razdoblje.[67] U muškaraca postoji i mogućnost ekstrakcije sperme nakon čega slijedi umjetna oplodnja.[68]

Ponašanje[uredi VE | uredi]

U ove metode spada određivanje vremena menstruacijskog ciklusa i način snošaja pri kojem se sprječava unošenje sperme u ženski spolni sustav, ili uvijek ili u vrijeme kad se misli da bi moglo doći do oplodnje.[69] Uz optimalnu primjenu, neuspjeh u prvoj godini primjene može biti oko 3,4%, međutim uz nepravilnu primjenu neuspjeh može biti i do 85%.[70]

Određivanje plodnih dana[uredi VE | uredi]

Određivanje plodnih dana obuhvaća određivanje najplodnijih dana menstruacijskog ciklusa uz izbjegavanje spolnog odnosa bez zaštite.[69] Načini za određivanje plodnosti su mjerenje bazalne temperature, pregledavanje cervikalne sluzi, ili određivanje dana ciklusa.[69] Tipični neuspjeh u prvoj godini primjene iznosi između 12% i 25%, a uz optimalni način korištenja ovisi o tome koji se način koristi, i tipično je 1% do 9%.[6] Dokazi na kojima se zasnivaju spomenute procjene su slabi, budući da većina parova u istraživanjima ubrzo odustaje od primjene ovih metoda.[69] Općenito ih primjenjuje oko 3,6% parova.[71]

Ako se metoda zasniva na bazalnoj temperaturi i drugom primarnom znaku plodnosti, naziva se simptotermalnom. U tipičnih korisnika simptotermalne metode, do neplanirane trudnoće dolazi u 1% do 20%.[72]

Prekinuti snošaj[uredi VE | uredi]

Prekinuti snošaj (lat. coitus interruptus), je metoda pri kojoj muškarac prekida spolni odnos prije ejakulacije.[73] Glavna opasnost prekinutog snošaja je u njegovom nepravilnom ili nepravovremenom prekidu.[73] Uz optimalnu primjenu neuspjeh u prvoj godini iznosi 4%, a uz tipičnu primjenu do 27%.[26] Neki zdravstveni radnici ovu metodu ne smatraju kontracepcijskom.[24]

O sadržaju sperme u preejakulatu nema dovoljno dokaza.[74] Premda u nekim probnim istraživanjima sperma nije nađena,[74] u jednom je istraživanju nađena u 10 od 27 dobrovoljaca.[75] Metodu prekinutog snošaja kao metodu kontracepcije koristi oko 3% parova.[71]

Apstinencija[uredi VE | uredi]

Premda neki zagovaraju potpunu spolnu apstinenciju, što podrazumijeva potpuno izbjegavanje spolnih odnosa, ona u kontekstu zašite od začeća znači izbjegavanje vaginalnog snošaja.[76][77] U sprječavanju trudnoće, apstinencija je 100% učinkovita, međutim svi koji žele apstinirati ne suzdržavaju se od svih spolnih aktivnosti, a u mnogim skupinama stanovništva postoji značajna opasnost od trudnoće zbog spolnog odnošaja bez pristanka.[78][79]

Spolni odgoj koji se zasniva samo na apstinenciji ne smanjuje broj tinejdžerskih trudnoća.[5][80] U usporedbi s mladima čiji je spolni odgoj bio sveobuhvatan, broj tinejdžerskih trudnoća je veći u mladih čiji se spolni odgoj zasnivao samo na apstinenciji. [81][80]Neki stručnjaci preporučuju da osobama kojima je apstinencija prvi izbor kontracepcije budu na raspolaganju i pomoćne metode (poput prezervativa ili postkoitalne kontracepcije).[82] Spolni odnos bez penetracije, bez vaginalnog snošaja i oralni spolni odnos bez vaginalnog snošaja ponekad se svrstavaju u zaštitu od začeća.[83] Premda se njima u pravilu izbjegava trudnoća, do nje ipak može doći pri interkruralnom spolnom odnosu i drugim oblicima bliskosti pri kojima penis i vagina dolaze u bliski dodir (trljanje spolnim organima i završetak analnog snošaja) kad sperma može dospjeti blizu ulaza u rodnicu, te biti unešena u nju vaginalnim izlučevinama.[84][85]

Dojenje[uredi VE | uredi]

Metoda dojenje-amenoreja sastoji se u iskorištavanju prirodne ženine poslijeporođajne neplodnosti do koje dolazi nakon porođaja, a koja se može produljiti i za vrijeme dojenja.[86] Za ovu metodu obično je potrebno nepostojanje menstruacije, prehrana djeteta isključivo dojenjem i da je dojenče mlađe od šest mjeseci.[21] Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je, ukoliko se dijete prehranjuje isključivo dojenjem, neuspjeh ove metode u prvih šest mjeseci nakon porođaja 2%.[87] Istraživanjima je dokazan neuspjeh ove metode u rasponu od 0% do 7,5%.[20] Neuspjeh se u razdoblju od prve godine nakon porođaja povećava na 4-7%, a u dvije godine nakon porođaja na 13%.[88] Prehrana mliječnim pripravcima, izdajanje umjesto dojenja, davanje dude varalice i prehrana krutom hranom povećavaju neuspješnost ove metode. [89] U žena koje prehranjuju djecu isključivo dojenjem, u 10% slučajeva do pojave menstruacija dolazi prije isteka od tri mjeseca, a u 20% prije isteka od šest mjeseci nakon porođaja.[88] U žena koje ne doji, do uspostave plodnosti može doći već četiri tjedna nakon porođaja.[88]

Hitna[uredi VE | uredi]

Hitna kontracepcija obuhvaća lijekove (pilula za dan poslije) ili sredstva koja se primjenjuju nakon spolnog odnosa bez zaštite, a u svrhu sprječavanja trudnoće.[90] Oni djeluju prvestveno sprječavajući ovulaciju ili oplodnju.[91] Mogućnosti obuhvaćaju primjenu kontracepcijske pilule velike dozaže, levonorgestrela, mifepristona, ulipristala i intrauterinog uloška.[92] Kad se primijene unutar 3 dana nakon spolnog odnosa bez zaštite ili pucanja prezervativa, pilule levonorgestrela smanjuju mogućnost trudnoće za 70% (stopa trudnoća od 2,2%).[90] U razdoblju primjene do 5 dana nakon spolnog odnosa bez zaštite ulipristal smanjuje mogućnost trudnoće za oko 85% (stopa trudnoća 1,4%), te je možda nešto učinkovitiji od levonorgestrela.[93][92][90] Mifepriston je također učinkovitiji od levonorgestrela, dok su bakrene spirale najučinkovitije.[92] Spirala se može ugraditi i do 5 dana nakon spolnog odnosa i sprječava oko 99% trudnoća (stopa trudnoće od 0,1 do 0,2%).[91][94] Zbog toga je ona najučinkovitiji način hitne kontracepcije.[95]

Opskrbljavanje žena pilulama za dan poslije prije spolnog odnosa ne sprječava spolno prenosive bolesti, korištenje prezervativa, učestalost trudnoća ni rizično spolno ponašanje.[96][97] Sve navedene metode imaju minimalne nuspojave.[92]

Dvostruka zaštita[uredi VE | uredi]

Dvostruka zaštita podrazumijeva sprječavanje i spolno prenosivih infekcija i trudnoće.[98] Ona se može ostvariti ili korištenjem samog kondoma, ili uz neku drugu metodu za sprječavanje začeća, ili izbjegavanjem spolnog odnosa s penetracijom.[99][100]

Ukoliko je bojazan od trudnoće velika, razumno je istovremeno koristiti dvije metode istovremeno,[99] a dvije metode se preporučuju i u osoba koje se liječe lijekom protiv akni, isotretinoinom, zbog velike opasnosti od prirođenih nakaznosti ako se uzimaju tijekom trudnoće.[101]

Učinci[uredi VE | uredi]

Zdravlje[uredi VE | uredi]

Maternalni mortalitet 2010. godine[102]

Procjenjuje se da je primjena kontracepcije u zemljama u razvoju smanjila broj smrti pri porodu za 40% (2008. spriječila oko 270 000 smrtnih slučajeva majki), a da bi mogla spriječiti 70% smrtnih slučajeva kad bi se primjenjivala u svim potrebnim slučajevima zaštite od začeća.[16][15] Ovaj povoljni učinak postignut je smanjenjem broja neplaniranih trudnoća koje su u konačnici dovele do opasnih namjernih pobačaja i sprječavanjem rizičnih trudnoća.[15]

Zaštita od začeća u zemljama u razvoju također poboljšava preživljenje djece, produljenjem vremenskog razdoblja između pojedinih trudnoća.[15] U tim zemljama je preživljenje djece lošije kad majke ostanu u drugom stanju unutar razdoblja od osamnaest mjeseci nakon prethodnog porođaja.[15][103] Čini se kako odgađanje sljedeće trudnoće nakon pobačaja ne povećava opasnost za dijete, te se ženama u takvim okolnostima preporučuje da ostanu u drugom stanju kad se osjete spremnima za trudnoću.[103]

Maloljetničke trudnoće, osobito u mladih tinejdžerki praćene su povećanom opasnošću od nepovoljnog ishoda, kao što je prijevremeni porođaj, niska porođajna težina i smrt novorođenčeta.[10] U SAD-u je 82% trudnoća u dobi između 15 i 19 godina neplanirano.[57] Sveobuhvatni spolni odgoj i dostupnost kontracepcije su učinkoviti u smanjenju broja trudoća u ovoj dobnoj skupini.[104]

Novčana pitanja[uredi VE | uredi]

Zemlje prema stopi plodnosti 2012.

██ 7–8 Djece

██ 6–7 Djece

██ 5–6 Djece

██ 4–5 Djece

██ 3–4 Djece

██ 2–3 Djece

██ 1–2 Djece

██ 0–1 Dijete

U zemljama u razvoju, zaštita od začeća povećava ekonomski rast jer je manje novčano ovisne djece, stoga više žena sudjeluje u radno sposobnom stanovništvu.[17] Uz dostupniju primjenu kontracepcije povećavaju se ženini prihodi i imovina, indeks tjelesne mase i mogućnosti školovanja djece, kao i njihova uhranjenost.[17] Planiranje obitelji pomoću suvremene zaštite od začeća jedan je od najisplativijih zdravstvenih postupaka.[105] Ujedinjeni narodi procjenjuju da se na svaki dolar potrošen na kontracepciju uštedi dva do šest dolara.[106] Ova je ušteda povezana sa sprječavanjem neželjenih trudnoća i ograničavanjem širenja spolno prenosivih bolesti.[105] Premda su svi načini kontracepcije novčano povoljni, najveće uštede su postignute primjenom bakrenih intrauterinih uložaka.[105]

Ukupni medicinski troškovi praćenja trudnoće, porođaja i novorođenačke skrbi 2012. godine u SAD-u iznose prosječno 21 000 $ za vaginalni porođaj, a 31 000 $ za porođaj carskim rezom.[107] U većini drugih zemalja ova je cijena više od upola manja.[107] Za dijete rođeno 2011. godine prosječna obitelj u SAD-u potrošit će 235 000 $ tijekom 17 godina njegovog odrastanja.[108]

Prevalencija[uredi VE | uredi]

Postotak žena koje su koristile suvremenu kontracepciju 2010. godine.

██ 6%

██ 12%

██ 18%

██ 24%

██ 30%

██ 36%

██ 42%

██ 48%

██ 54%

██ 60%

██ 66%

██ 72%

██ 78%

██ 84%

██ 86%

██ Noema podataka

Godine 2009. kontracepciju je širom svijeta koristilo 60% parova koji su bili u braku i mogli imati djecu.[59] Učestalost pojedinih načina se uvelike razlikuje između različitih zemalja.[59] U razvijenim zemljama najčešće se koriste prezervativi i kontracepcijske tablete u Africi kontracepcijske tablete, a u Južnoj Americi i Aziji sterilizacija.[59] U zemljama u razvoju je sveukupno 35% zaštite od začeća postignuto ženskom sterilizacijom, 30% pomoću kontraceptivnih tableta, 11% pomoću prezervativa, a 4% pomoću muške sterilizacije.[59]

Premda ju se u razvijenim zemljama koriste manje nego u zemljama u razvoju, spiralu je 2007. godine koristilo više od 180 milijuna žena.[58] Izbjegavanje spolnih odnosa za vrijeme plodnih dana koristi oko 3,6% žena reproduktivne dobi, a u nekim područjima Južne Amerike i do 20% žena.[109] Godine 2005. mušku je kontracepciju (prezervative ili vazektomiju) koristilo 12% parova i to učestalije u razvijenim zemljama.[110] Korištenje muške kontracepcije se u razdoblju između 1985. i 2009. godine smanjilo.[59] U zemljama subsaharske Afrike se korištenje ženske kontracepcije povećalo s oko 5% u 1991. na oko 30% u 2006. godini.[111]

Godine 2012. 57% žena reproduktivne dobi željelo je izbjeći trudnoću (867 od 1520 milijuna).[112] Međutim, za oko 222 milijuna žena kontracepcija nije bila dostupna, od čega ih je 53 milijuna bilo u subsaharskoj Africi, a 97 milijuna u Aziji.[112] To je dovelo do 54 milijuna neželjenih trudnoća i skoro 80 000 maternalnih smrti godišnje.[59] Jedan od razloga što ženama nije dostupna kontracepcija jest što mnoge zemlje iz vjerskih ili političkih razloga ograničavaju njezinu dostupnost,[6] dok je drugi razlog siromaštvo.[113] Zbog zakona koji ograničavaju pobačaj u subsaharskoj Africi, mnoge žene pribjegavaju nezakonitim načinima prekida neželjene trudnoće, zbog čega se svake godine izvodi oko 2-4% nemedicinskih prekida trudnoće.[113]

Prema podatcima iz primarne zdravstvene zaštite, u Hrvatskoj oko 10 % žena reproduktivne dobi koristi mogućnost posjeta ginekologu radi savjetovanja o planiranju obitelji ili propisivanja kontracepcijskog sredstva. Najčešće se propisuju oralni kontraceptivi (75,5 %) i intrauterini ulošci (12,9 %). Savjetovanje o planiranju obitelji i reproduktivnom zdravlju provodi se i u drugim dijelovima zdravstvenog sustava, u okviru skrbi obiteljskog doktora te u djelatnosti školske i adolescentne medicine, ali i izvan zdravstvenog sustava. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prekid trudnoće se još uvijek u značajnoj mjeri koristi kao sredstvo kontracepcije, što pokazuju podatci prema kojima je među ženama koje tijekom godine izvrše prekid trudnoće na svoj zahtjev u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, najviše onih koje već imaju djecu (56,5 %) i u dobi su od 30 do 39 godina.[114]

Povijest[uredi VE | uredi]

Antički novčić iz Cirena|Cirene na kojem se nalazi stabljika silphiuma.

Egipatski papirus iz Ebersa iz 1550. pr. Kr. i papirus iz Kahuna iz 1850. pr. Kr. sadrže neke od najranijih zabilježenih opisa zaštite od začeća, korištenje meda i listova i gaze akacije koji su se uvodili u rodnicu kako bi spriječili pristup spermi.[115][116] Staroegipatski crteži također prikazuju i primjenu kondoma.[46] U Knjizi postanka se kao metoda kontracepcije spominje prekinuti snošaj ili coitus interruptus, kada Onan "prosipa sjeme" (ejakulira) na zemlju kako ne bi začeo dijete s udovicom svoga brata Tamarom.[115] Smatra se da je u Staroj Grčkoj u svrhu kontracepcije korišten silphium, koji je zbog svoje učinkovitosti, a time i potražnje, iskorijenjen.[117] U srednjevjekovnoj Europi, svaki pokušaj sprječavanja trudnoće smatrao se nemoralnim od strane katoličke crkve.[115] Smatra se da su žene toga doba ipak koristile niz postupaka za sprječavanje začeća, kao što su prekinuti snošaj te uvođenje korijena ljiljana i rutvice u rodnicu (a uz to i infanticid nakon porođaja).[118] Casanova (1725. - 1798.), je za vrijeme renesanse opisao prekrivanje spolovila janjećom kožom u svrhu sprječavanja trudnoće, međutim kondomi su postali široko dostupni tek u u 20. stoljeću.[115] Richard Richter je 1909. izradio prvi intrauterini uložak od crijeva svilene bube, a koji je dodatno razvio i proizvodio kasnih 1920-ih godina Ernst Gräfenberg.[119] Margaret Sanger je 1916. otvorila prvu kliniku za kontracepciju, zbog čega je uhićena.[115] Nakon toga je u Velikoj Britaniji prvu takvu kliniku 1921. otvorila Marie Stopes.[115] Gregory Pincus i John Rock su 1950-ih godina uz pomoć organizacije Planned Parenthood Federation of America razvili prvu kontracepcijsku tabletu, a koja je postala dostupna javnosti 1960-ih godina.[120] U 1970-tima kirurški izvedenom pobačaju alternativa je postao pobačaj izazvan analozima prostaglandina, a 1980-ih godina mifepristonom .[121]

Društvo i kultura[uredi VE | uredi]

Pravna pitanja[uredi VE | uredi]

Sporazumi o ljudskim pravima zahtijevaju od vlada većine zemalja da omoguće planiranje obitelji i obaviještenost o kontracepciji kao i službe koje to omogućuju. U to su obuhvaćeni i stvaranje plana o mreži nacionalnih službi za planiranje obitelji, ukidanje zakona koji ograničavaju pristup planiranju obitelji, osiguranje dostupnosti niza bezopasnih i učinkovitih načina kontracepcije uključujući i hitnu kontracepciju, osiguranje postojanja novčano dostupnih zdravstvenih radnika i službi te planiranje praćenja uvedenih postupaka. Ukoliko se vlade ne pridržavaju navedenoga, mogle bi biti optužene za nepoštivanje međunarodnih dogovora.[122]

Ujedinjeni narodi su pokrenuli pokret Every Woman Every Child kako bi se utvrdio napredak u smislu zadovoljenja kontracepcijskih potreba svake žene. Ova inicijativa ima za cilj povećanje broja korisnica suvremenih metoda kontracepcije za 120 milijuna žena u 69 najsiromašnijih zemalja svijeta do 2020. godine. Osim toga, želi se iskorijeniti diskriminaciju djevojaka i mladih žena koje traže kontracepciju.[123]

Vjerska pitanja[uredi VE | uredi]

Gledišta različitih vjera o etici kontracepcije se razlikuju.[124] Rimokatolička crkva u nekim slučajevima službeno prihvaća samo prirodno planiranje obitelji,[125] premda veliki broj katolika u razvijenim zemljama prihvaća i koristi suvremene metode kontracepcije.[126][127][128] Među protestantima postoji veliko razilaženje u stavovima, od quiverfullskog (koji ne odobrava ni jedan oblik kontracepcije) do odobravanja svih metoda.[129] Stavovi judaizma sežu od strožih u struji ortodoksnog judaizma do blažih u reformiranom judaizmu.[130] Hinduizam dozvoljava korištenje i prirodnih i suvremenih načina zaštite od začeća.[131]Uobičajeni stav budizma je kako je sprječavanje začeća prihvatljivo, no postupci za sprječavanje trudnoće nakon što je do začeća došlo, nisu.[132]

Islam dozvoljava kontracepciju ukoliko nije štetna po zdravlje, no neki obeshrabruju njezino korištenje.[133] U Kuranu se ne nalaze jasne izjave o moralnosti kontracepcije, ali se nalaze stavovi koji podržavaju reprodukciju. Navodno je i prorok Muhamed rekao "ženite se i množite".[134]

Svjetski dan kontracepcije[uredi VE | uredi]

Dvadeset i šesti rujan je Svjetski dan kontracepcije, povećen osvješćivanju o važnosti kontracepcije i poboljšanju obrazovanja o njoj i o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s vizijom svijeta u kojem je svaka trudnoća željena.[135] Podržava ga skupina vlada i međunarodnih nevladinih udruga, uključujući Asian Pacific Council on Contraception, Centro Latinamericano Salud y Mujer, European Society of Contraception and Reproductive Health, German Foundation for World Population, International Federation of Pediatric and Adolescent Gynecology, International Planned Parenthood Federation, Marie Stopes International, Population Services International, Population Council, United States Agency for International Development (USAID) i Women Deliver.[135]

Zablude[uredi VE | uredi]

Postoji niz [čestih zabluda o spolnim odnosima i trudnoći.[136] Vaginalno ispiranje nakon spolnog odnosa nije učinkoviti način za zaštitu od začeća.[137] Ono je osim toga povezano i s nizom zdravstvenih tegoba, te se ne preporučuje.[138] Žena može zatrudnjeti i kod prvog spolnog odnosa u životu,[139] kao i u bilo kojem položaju pri spolnom odnosu.[140] Također je moguće, premda malo vjerojatno, zatrudnjeti za vrijeme menstruacijskog krvarenja.[141]

Istraživanja[uredi VE | uredi]

Žene[uredi VE | uredi]

Budući da oko polovice žena koje koriste kontracepciju u vrijeme spolnog odnosa ostane u drugom stanju, postojeće postupke zaštite od začeća potrebno je poboljšati.[24] Proučava se niz promjena postojećih kontraceptivnih metoda, uključujući kvalitetniji ženski kondom, poboljšanu inačicu SILS dijafragme, flaster koji sadrži samo progestin i vaginalni prsten koji sadrži progesteron dugog učinka.[142] Čini se kako je spomenuti vaginalni prsten učinkovit tijekom tri do četiri mjeseca, a trenutno je dostupan u nekim dijelovima svijeta.[142]

Proučava se i niz postupaka za izvođenje sterilizacije kroz vrat maternice. Jedan od njih se sastoji u uvođenju kvinakrina u maternicu, gdje izaziva ožiljkavanje i neplodnost. Premda je ova metoda jeftina i ne zahtijeva od liječnika kirurške vještine, postoji zabrinutost oko dugoročnih nuspojava.[143] Proučava se i druga tvar, polidokanol, koja ima jednako djelovanje.[142] U SAD-u je 2002. odobrena primjena umetka Essure, koji se kroz maternicu uvodi u jajovode, gdje predstavlja barijeru.[143]

Muškarci[uredi VE | uredi]

Metode muške kontracepcije obuhvaćaju kondome, vazektomiju i prekinuti snošaj.[144] Kad bi postojala muška hormonska kontracepcija, koristilo bi ju između 25 i 75% spolno aktivnih muškaraca.[144][110] Ispituje se niz hormonskih i nehormonskih metoda,[110] a postoje i istraživanja mogućnosti razvoja kontraceptivnih cjepiva.[145]

Reverzibilna kirurška metoda kontracepcije koja se ispituje je reverzibilna navođena inhibicija sperme (RISUG), a koja se sastoji od injiciranja polimernog gela stiren maleičnog anhidrida u dimetil sulfoksidu u vas deferens. Plodnost se uspostavlja injekcijom bikarbonata kojom se navedana tvar ispire. Drugi način je ugradnja poliuretanskog čepa u vas deferens.. Obećavajuća je i kombinacija androgena i progestina, kao i selektivni modulatori androgenskih receptora.[110] Preliminarno se istražuju i ultrazvuk i metode zagrijavanja testisa.[146]

Životinje[uredi VE | uredi]

Sterilizacija ili kastracija odstranjivanjem organa za razmnožavanje se često primjenjuje za sprječavanje razmnožavanja kućnih ljubimaca. Mnoga skloništa za životinje ugovorom zahtijevaju provođenje ovog postupka prilikom udomljavanja kućnog ljubimca.[147] [148] Kontracepcija predstavlja alternativu izlovu kao načinu nadzora nad pretjeranim razmnožavanjem divljih životinja.[149] kontraceptivna cjepiva su se pokazala učinkovitima u nizu različitih životinjskih populacija.[150][151]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Definition of Birth control. MedicineNet. pristupljeno 9. kolovoza 2012.
  2. (lipanj 2012. (online)) Oxford English Dictionary, Oxford University Press.
  3. World Health Organization (WHO). Family planning. Health topics. World Health Organization (WHO).
  4. (2011.). "We have the evidence to enhance adolescent sexual and reproductive health--do we have the will?". Adolescent medicine: state of the art reviews svezak 22 (broj 3): str. 521.–543., xii.
  5. 5,0 5,1 (2012.). "The Effectiveness of Group-Based Comprehensive Risk-Reduction and Abstinence Education Interventions to Prevent or Reduce the Risk of Adolescent Pregnancy, Human Immunodeficiency Virus, and Sexually Transmitted Infections". American Journal of Preventive Medicine svezak 42 (broj 3): str. 272.–294..
  6. 6,00 6,01 6,02 6,03 6,04 6,05 6,06 6,07 6,08 6,09 6,10 6,11 6,12 Hurt, K. Joseph, et al.(eds.); Department of Gynecology and Obstetrics, The Johns Hopkins University School of Medicine, Baltimore, Maryland (28. ožujka 2012.). The Johns Hopkins manual of gynecology and obstetrics., 4th, Philadelphia: Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-1-60547-433-5
  7. 7,0 7,1 (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration., dopunjeno izdanje, Geneva, Switzerland: WHO and Center for Communication Programs. ISBN 978-0-9788563-7-3
  8. DiCenso A, Guyatt G, Willan A, Griffith L (lipanj 2002.). "Interventions to reduce unintended pregnancies among adolescents: systematic review of randomised controlled trials". BMJ svezak 324 (broj 7351): str. 1426.
  9. (2008.). "Government Support for Abstinence-Only-Until-Marriage Education". Clinical Pharmacology & Therapeutics svezak 84 (broj 6): str. 746.–748..
  10. 10,0 10,1 (2012.). "Pregnancy in adolescents". Adolescent medicine: state of the art reviews svezak 23 (broj 1): str. 123.–138., xi.
  11. 11,0 11,1 (2012.). "Contraception for primary care providers". Adolescent medicine: state of the art reviews svezak 23 (broj 1): str. 95.–110., x.–xi..
  12. 12,0 12,1 (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration., Rev. and Updated ed., str. str. 260.-300., Geneva, Switzerland: WHO and Center for Communication Programs. ISBN 978-0-9788563-7-3
  13. Costs and Benefits of Contraceptive Services: Estimates for 2012 (pdf). United Nations Population Fund 1 (lipanj 2012.).
  14. (2012.). "Giving women the power to plan their families". The Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 80.–82..
  15. 15,0 15,1 15,2 15,3 15,4 15,5 Cleland, J, Conde-Agudelo, A; Peterson, H; Ross, J; Tsui, A (13. srpnja 2012.). "Contraception and health.". Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 149.-156..
  16. 16,0 16,1 (2012.). "Maternal deaths averted by contraceptive use: An analysis of 172 countries". The Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 111.–125..
  17. 17,0 17,1 17,2 17,3 (2012.). "The economic consequences of reproductive health and family planning". The Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 165.–171..
  18. (2012.). "Slowing population growth for wellbeing and development". The Lancet svezak 380 (broj 9837): str 84.–85..
  19. Division of Reproductive Health, National Center for Chronic Disease Prevention and Health, Promotion (21. lipnja 2013.). "U.s. Selected practice recommendations for contraceptive use, 2013: adapted from the world health organization selected practice recommendations for contraceptive use, 2nd edition.". MMWR. Recommendations and reports : Morbidity and mortality weekly report. Recommendations and reports / Centers for Disease Control svezak 62 (broj RR-05): str. 1.-60..
  20. 20,0 20,1 Van der Wijden, C, Kleijnen, J; Van den Berk, T (2003.). "Lactational amenorrhea for family planning.". Cochrane database of systematic reviews (Online) (broj 4): str. CD001329..
  21. 21,0 21,1 Blenning, CE, Paladine, H (15. prosinca 2005.). "An approach to the postpartum office visit.". American family physician svezak 72 (broj 12): str. 2491.-2496..
  22. Brown, Gordon Edlin, Eric Golanty, Kelli McCormack (2000.). Essentials for health and wellness, 2. izdanje, Sudbury, Mass.: Jones and Bartlett. ISBN 9780763709099
  23. Edmonds, edited by D. Keith (2012). Dewhurst's textbook of obstetrics & gynaecology, 8. izdanje, Chichester, West Sussex: Wiley-Blackwell. ISBN 9780470654576
  24. 24,00 24,01 24,02 24,03 24,04 24,05 24,06 24,07 24,08 24,09 24,10 24,11 24,12 Hoffman, Barbara (2012.). Williams gynecology, 2. izdanje, New York: McGraw-Hill Medical. ISBN 978-0071716727
  25. Mansour, D, Gemzell-Danielsson, K; Inki, P; Jensen, JT (studeni 2011.). "Fertility after discontinuation of contraception: a comprehensive review of the literature". Contraception svezak 84 (broj 5): str. 465.–477..
  26. 26,0 26,1 26,2 Organization, World Health (2009.). Medical eligibility criteria for contraceptive use, 4. izdanje, Geneva: Reproductive Health and Research, World Health Organization. ISBN 9789241563888
  27. Department of Reproductive Health and Research, Family and Community (2004.). Selected practice recommendations for contraceptive use., 2. izdanje, Geneva: World Health Organization. ISBN 9241562846
  28. Tepper, NK, Curtis, KM; Steenland, MW; Marchbanks, PA (svibanj 2013.). "Physical examination prior to initiating hormonal contraception: a systematic review.". Contraception svezak 87 (broj 5): str. 650.-654..
  29. 29,0 29,1 29,2 (2011.) Family planning : a global handbook for providers : evidence-based guidance developed through worldwide collaboration., dopunjeno izdanje, str. str. 1.-10., Geneva, Switzerland: WHO and Center for Communication Programs. ISBN 978-0-9788563-7-3
  30. (2011.) “Combined oral contraceptives (COCs)”, Contraceptive technology, 20. izmjenjeno izdanje, str. str. 249.–341., New York: Ardent Media. ISBN 978-1-59708-004-0
  31. Ammer, Christine (2009.). “oral contraceptive”, The encyclopedia of women's health, 6. izdanje, str. str. 312.–315., New York: Facts On File. ISBN 978-0-8160-7407-5
  32. 32,0 32,1 32,2 Brito, MB, Nobre, F, Vieira, CS (travanj 2011.). "Hormonal contraception and cardiovascular system". Arquivos brasileiros de cardiologia svezak 96 (broj 4): str. e81.–e89..
  33. Kurver, MJ, van der Wijden, CL; Burgers, J (2012.). "[Summary of the Dutch College of General Practitioners' practice guideline 'Contraception'].". Nederlands tijdschrift voor geneeskunde svezak 156. (broj 41): str. A5083..
  34. Burrows, LJ, Basha, M; Goldstein, AT (rujan 2012.). "The effects of hormonal contraceptives on female sexuality: a review.". The journal of sexual medicine svezak 9 (broj 9): str. 2213-2223..
  35. 35,0 35,1 Shulman, LP (rujan 2011.). "The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: combined estrogen and progestin contraceptives.". American journal of obstetrics and gynecology svezak 205 (broj 4 dodatak): str. S9.-S13..
  36. Havrilesky, LJ, Moorman, PG; Lowery, WJ; Gierisch, JM; Coeytaux, RR; Urrutia, RP; Dinan, M; McBroom, AJ; Hasselblad, V; Sanders, GD; Myers, ER (srpanj 2013.). "Oral Contraceptive Pills as Primary Prevention for Ovarian Cancer: A Systematic Review and Meta-analysis.". Obstetrics and gynecology svezak 122. (broj 1): str. 139.-147..
  37. Mantha, S., Karp, R.; Raghavan, V.; Terrin, N.; Bauer, K. A.; Zwicker, J. I. (7. kolovoza 2012.). "Assessing the risk of venous thromboembolic events in women taking progestin-only contraception: a meta-analysis". BMJ svezak 345: str. e4944.–e4944..
  38. Burke, AE (rujan 2011.). "The state of hormonal contraception today: benefits and risks of hormonal contraceptives: progestin-only contraceptives.". American journal of obstetrics and gynecology svezak 205 (broj 4 dodatak): str. S14.-S17..
  39. Rott, H (2012 Aug). "Thrombotic risks of oral contraceptives.". Current opinion in obstetrics & gynecology 24 (4): 235-40.
  40. FDA (2005). Depo-Provera U.S. Prescribing Information. Arhivirano s izvorne stranice na 15. 06. 2007.. pristupljeno 12. 06 2007.
  41. 41,0 41,1 Neinstein, Lawrence (2008). Adolescent health care : a practical guide, 5. izdanje, Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 9780781792561
  42. Chaudhuri (2007.). Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual, 7. izdanje, Elsevier India. ISBN 9788131211502
  43. 43,0 43,1 Hamilton, Richard (2012.). Pharmacology for nursing care, 8. izdanje, St. Louis, Mo.: Elsevier/Saunders. ISBN 9781437735826
  44. (2010) Facts for life, 4. izdanje, New York: United Nations Children's Fund. ISBN 9789280644661
  45. Pray, Walter Steven (2005.). Nonprescription product therapeutics, 2. izdanje, Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 9780781734981
  46. 46,0 46,1 Eberhard, Nieschlag, (2010). Andrology Male Reproductive Health and Dysfunction, 3. izdanje, [S.l.]: Springer-Verlag Berlin Heidelberg. ISBN 9783540783558
  47. Barbieri, Jerome F. (2009.). Yen and Jaffe's reproductive endocrinology : physiology, pathophysiology, and clinical management, 6. izdanje, Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier. ISBN 9781416049074
  48. Kuyoh, MA, Toroitich-Ruto, C; Grimes, DA; Schulz, KF; Gallo, MF (siječanj 2003.). "Sponge versus diaphragm for contraception: a Cochrane review.". Contraception svezak 67 (broj 1): str. 15.-18..
  49. Organization, World Health (2009.). Medical eligibility criteria for contraceptive use, 4. izdanje, Geneva: Reproductive Health and Research, World Health Organization. ISBN 9789241563888
  50. Chaudhuri (2007.). Practice Of Fertility Control: A Comprehensive Manual (7. izdanje), Elsevier India. ISBN 9788131211502
  51. 51,0 51,1 Committee on Adolescent Health Care Long-Acting Reversible Contraception Working Group, The American College of Obstetricians and, Gynecologists (rujan 2012.). "Committee opinion no. 539: adolescents and long-acting reversible contraception: implants and intrauterine devices.". Obstetrics and gynecology svezak 120 (broj 4): str. 983.-988..
  52. Black, K, Lotke, P; Buhling, KJ; Zite, NB; Intrauterine contraception for Nulliparous women: Translating Research into Action (INTRA), group (rujan 2012). "A review of barriers and myths preventing the more widespread use of intrauterine contraception in nulliparous women.". The European journal of contraception & reproductive health care : the official journal of the European Society of Contraception svezak 17 (broj 5): str. 340.-350..
  53. 53,0 53,1 53,2 Gabbe, Steven (2012). Obstetrics: Normal and Problem Pregnancies, Elsevier Health Sciences. ISBN 9781455733958
  54. Steenland, MW, Tepper, NK; Curtis, KM; Kapp, N (studeni 2011.). "Intrauterine contraceptive insertion postabortion: a systematic review.". Contraception svezak 84 (broj 5): str. 447.-464..
  55. Hurd, [edited by] Tommaso Falcone, William W. (2007.). Clinical reproductive medicine and surgery, Philadelphia: Mosby. ISBN 9780323033091
  56. Grimes, D.A., MD (2007.). ""Intrauterine Devices (IUDs)" In:Hatcher, RA; Nelson, TJ; Guest, F; Kowal, D". Contraceptive Technology 19. izdanje.
  57. 57,0 57,1 57,2 Marnach, ML, Long, ME; Casey, PM (ožujak 2013.). "Current issues in contraception.". Svibanjo Clinic proceedings. Svibanjo Clinic svezak 88 (broj 3): str. 295.-299..
  58. 58,0 58,1 Darney, Leon Speroff, Philip D. (2010.). A clinical guide for contraception, 5. izdanje, Philadelphia, Pa.: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 9781608316106
  59. 59,0 59,1 59,2 59,3 59,4 59,5 59,6 Darroch, JE (ožujak 2013.). "Trends in contraceptive use.". Contraception svezak 87 (broj 3): str. 259.-263.
  60. Popularity Disparity: Attitudes About the IUD in Europe and the United States. Published byGuttmacher Policy Review Published Fall 2007. pristupljeno 27. travnja 2010.
  61. Adams CE, Wald M (Kolovoz 2009.). "Risks and complications of vasectomy". Urol. Clin. North Am. svezak 36 (broj 3): str. 331.–336..
  62. Hillard, Paula Adams (2008.). The 5-minute obstetrics and gynecology consult, str. str. 265., Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-7817-6942-6
  63. Hillard, Paula Adams (2008.). The 5-minute obstetrics and gynecology consult, str. str. 549., Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-7817-6942-6
  64. Hatcher, Robert (2008.). Contraceptive technology, 19. izdanje, New York, N.Y.: Ardent Media. ISBN 9781597080019
  65. Moore, David S. (2010.). The basic practice of statistics, 5. izdanje, New York: Freeman. ISBN 9781429224260
  66. 66,0 66,1 66,2 Deffieux, X, Morin Surroca, M; Faivre, E; Pages, F; Fernandez, H; Gervaise, A (2011 Svibanj). "Tubal anastomosis after tubal sterilization: a review.". Archives of gynecology and obstetrics svezak 283 (broj 5): str. 1149.-1158..
  67. 67,0 67,1 Shridharani, A, Sandlow, JI (studeni 2010.). "Vasectomy reversal versus IVF with sperm retrieval: which is better?". Current opinion in urology svezak 20 (broj 6): str. 503.-509..
  68. Nagler, HM, Jung, H (kolovoz 2009.). "Factors predicting successful microsurgical vasectomy reversal.". The Urologic clinics of North America svezak 36 (broj 3): str. 383.-390..
  69. 69,0 69,1 69,2 69,3 Grimes, DA, Gallo, MF; Grigorieva, V; Nanda, K; Schulz, KF (2004 Oct 18). "Fertility awareness-based methods for contraception.". Cochrane database of systematic reviews (Online) (broj 4): str. CD004860..
  70. Lawrence, Ruth (2010.). Breastfeeding : a guide for the medical professional., 7. izdanje, Philadelphia, Pa.: Saunders. ISBN 9781437707885
  71. 71,0 71,1 Freundl, G, Sivin, I; Batár, I (travanj 2010.). "State-of-the-art of non-hormonal methods of contraception: IV. Natural family planning.". The European journal of contraception & reproductive health care: the official journal of the European Society of Contraception svezak 15 (broj 2): str. 113.-123..
  72. Pallone, SR, Bergus, GR (2009 Mar-Apr). "Fertility awareness-based methods: another option for family planning.". Journal of the American Board of Family Medicine : JABFM svezak 22 (broj 2): str. 147.-157..
  73. 73,0 73,1 Organization, World Health (2009). Medical eligibility criteria for contraceptive use, 4. izdanje, Geneva: Reproductive Health and Research, World Health Organization. ISBN 9789241563888
  74. 74,0 74,1 Jones, RK, Fennell, J; Higgins, JA; Blanchard, K (lipanj 2009.). "Better than nothing or savvy risk-reduction practice? The importance of withdrawal.". Contraception svezak 79 (broj 6): str. 407.-410-.
  75. Killick, SR, Leary, C; Trussell, J; Guthrie, KA (ožujak 2011.). "Sperm content of pre-ejaculatory fluid.". Human fertility (Cambridge, England) svezak 14 (broj 1): str. 48.-52..
  76. Abstinence. Planned Parenthood (2009.). pristupljeno 09. rujna 2009.
  77. (2007.) Contraception Update, 2. izdanje, str. sažetak, New York: Springer. ISBN 978-0-387-32327-5
  78. (2005.). "The limits of abstinence-only in preventing sexually transmitted infections". Journal of Adolescent Health svezak 36 (broj 4): str. 269.–270.., which cites:
    (2005). "After the promise: The STD consequences of adolescent virginity pledges". Journal of Adolescent Health svezak 36 (broj 4): str. 271.–278..
  79. Kim Best (2005.). "Nonconsensual Sex Undermines Sexual Health". Network 23 (broj 4).
  80. 80,0 80,1 Ott, MA, Santelli, JS (rujan 2007.). "Abstinence and abstinence-only education". Current opinion in obstetrics & gynecology svezak 19 (broj 5): str. 446.–452..
  81. Duffy, K, Lynch, DA; Santelli, J (prosinac 2008.). "Government support for abstinence-only-until-marriage education.". Clinical pharmacology and therapeutics svezak 84 (broj 6): str. 746.-748..
  82. Kowal D (2007). “Abstinence and the Range of Sexual Expression”, Hatcher, Robert A., et al. Contraceptive Technology, 19. dopunjeno izdanje, str. str. 81.–86., New York: Ardent Media. ISBN 0-9664902-0-7
  83. (2002.). "Adolescent sexuality and sexual behavior". Current opinion in obstetrics & gynecology 14 (5): str. 489.–493..
  84. Thomas, R. Murray (2009.). Sex and the American teenager seeing through the myths and confronting the issues, Lanham, Md.: Rowman & Littlefield Education. ISBN 9781607090182
  85. Edlin, Gordon (2012.). Health & Wellness., Jones & Bartlett Learning. ISBN 9781449636470
  86. Blackburn, Susan Tucker (2007.). Maternal, fetal, & neonatal physiology : a clinical perspective, 3. izdanje, St. Louis, Mo.: Saunders Elsevier. ISBN 9781416029441
  87. WHO 10 facts on breastfeeding. World Health Organization (Travanj 2005.).
  88. 88,0 88,1 88,2 Fritz, Marc (2012.). Clinical Gynecologic Endocrinology and InfertilityISBN 9781451148473
  89. Swisher, Judith Lauwers, Anna. Counseling the nursing mother a lactation consultant's guide, 5th ed., Sudbury, MA: Jones & Bartlett Learning. ISBN 9781449619480
  90. 90,0 90,1 90,2 Gizzo, S, Fanelli, T; Di Gangi, S; Saccardi, C; Patrelli, TS; Zambon, A; Omar, A; D'Antona, D; Nardelli, GB (rujan 2012.). "Nowadays which emergency contraception? Comparison between past and present: latest news in terms of clinical efficacy, side effects and contraindications.". Gynecological endocrinology : the official journal of the International Society of Gynecological Endocrinology svezak 28 (broj 10): str. 758.-763..
  91. 91,0 91,1 (2012.) “Fertility Control:Contraception, Sterilization, and Abortion”, The Johns Hopkins Manual of Gynecology and Obstetrics, 4. izdanje. ISBN 9781451148015
  92. 92,0 92,1 92,2 92,3 Cheng, L, Che, Y; Gülmezoglu, AM (15. kolovoza 2012.). "Interventions for emergency contraception.". Cochrane database of systematic reviews (Online) svezak 8: str. CD001324..
  93. Richardson, AR, Maltz, FN (siječanj 2012.). "Ulipristal acetate: review of the efficacy and safety of a newly approved agent for emergency contraception.". Clinical therapeutics svezak 34 (broj 1): str. 24.-36..
  94. Update on Emergency Contraception. Association of Reproductive Health Professionals (ožujak 2011.). pristupljeno 20. svibnja 2013.
  95. Cleland K, Zhu H, Goldstruck N, Cheng L, Trussel T (2012.). "The efficacy of intrauterine devices for emergency contraception: a systematic review of 35 years of experience". Human Reproduction svezak 27 (broj 7): str. 1994.–2000..
  96. Kripke C (rujan 2007.). "Advance provision for emergency oral contraception". Am Fam Physician svezak 76 (broj 5): str. 654..
  97. Shrader SP, Hall LN, Ragucci KR, Rafie S (rujan 2011.). "Updates in hormonal emergency contraception". Pharmacotherapy svezak 31 (broj 9): str. 887.–895..
  98. (1998.) "Dual protection against unwanted pregnancy and HIV / STDs". Sex Health Exch svezak (broj 3): str. 8..
  99. 99,0 99,1 Cates, W., Steiner, M. J. (2002). "Dual Protection Against Unintended Pregnancy and Sexually Transmitted Infections: What Is the Best Contraceptive Approach?". Sexually Transmitted Diseases svezak 29 (broj 3): str. 168.–174..
  100. Statement on Dual Protection against Unwanted Pregnancy and Sexually Transmitted Infections, including HIV (PDF). International Planned Parenthood Federation (svibanj 2000.).
  101. Gupta, Ramesh C. (25. veljače 2011.). Reproductive and Developmental Toxicology, Academic Press. ISBN 978-0-12-382032-7
  102. Country Comparison: Maternal Mortality Rate in The CIA World Factbook
  103. 103,0 103,1 Sholapurkar, SL (veljača 2010.). "Is there an ideal interpregnancy interval after a live birth, miscarriage or other adverse pregnancy outcomes?". Journal of obstetrics and gynaecology : the journal of the Institute of Obstetrics and Gynaecology svezak 30 (broj 2): str. 107.-110..
  104. Lavin, C, Cox, JE (kolovoz 2012.). "Teen pregnancy prevention: current perspectives.". Current opinion in pediatrics svezak 24 (broj 4): str. 462.-469..
  105. 105,0 105,1 105,2 Tsui AO, McDonald-Mosley R, Burke AE (Travanj 2010.). "Family planning and the burden of unintended pregnancies". Epidemiol Rev svezak 32 (broj 1): str. 152.–174..
  106. Carr, B, Gates, MF; Mitchell, A; Shah, R (14. srpnja 2012.). "Giving women the power to plan their families.". Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 80.-82..
  107. 107,0 107,1 Rosenthal, Elisabeth. "American Way of Birth, Costliest in the World", 30. lipnja 2013.
  108. Expenditures on Children by Families, 2011. United States Department of Agriculture, Center for Nutrition Policy and Promotion.
  109. Darney, Leon Speroff, Philip D. (2010.). A clinical guide for contraception, 5. izdanje, Philadelphia, Pa.: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 1-60831-610-6
  110. 110,0 110,1 110,2 110,3 Naz, RK, Rowan, S (lipanj 2009.). "Update on male contraception.". Current opinion in obstetrics & gynecology svezak 21 (broj 3): str. 265.-269..
  111. Cleland, JG, Ndugwa, RP; Zulu, EM (01. veljače 2011.). "Family planning in sub-Saharan Africa: progress or stagnation?". Bulletin of the World Health Organization svezak 89 (broj 2): str. 137.-143..
  112. 112,0 112,1 Darroch, JE, Singh, S (18 svibnja 2013.). "Trends in contraceptive need and use in developing countries in 2003, 2008, and 2012: an analysis of national surveys.". Lancet svezak 381 (broj 9879): str. 1756.-1762..
  113. 113,0 113,1 Rasch, V (srpanj 2011.l). "Unsafe abortion and postabortion care -an overview.". Acta obstetricia et gynecologica Scandinavica svezak 90 (broj 7): str. 692.-700..
  114. http://www.vlada.hr/hr/content/download/225269/3306409/file/ Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. (pristupljeno 10. svibnja 2013.)
  115. 115,0 115,1 115,2 115,3 115,4 115,5 Cuomo, Amy (2010). “Birth control”, Encyclopedia of motherhood, str. str. 121.–126., Thousand Oaks, Calif.: Sage Publications. ISBN 9781412968461
  116. (2005.) “Historical Record on the Control of Family Size”, Economic Transformations: General Purpose Technologies and Long-Term Economic Growth, str. str. 335.–340., Oxford University Press. ISBN 978-0-19-928564-8
  117. unspecified (2001.). “Herbal contraceptives and abortifacients”, Encyclopedia of birth control, str. str. 125.–128., Santa Barbara, Calif.: ABC-CLIO. ISBN 9781576071816
  118. McTavish, Lianne (2007). “Contraception and birth control”, Encyclopedia of women in the Renaissance : Italy, France, and England, str. str. 91.–92., Santa Barbara, Calif.: ABC-CLIO. ISBN 9781851097722
  119. (2011.) “Intrauterine contraception”, Clinical gynecologic endocrinology and infertility, 8th, str. str. 1095.–1098., Philadelphia: Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-7817-7968-5
  120. Poston, Dudley (2010.). Population and Society: An Introduction to Demography, Cambridge University Press. ISBN 9781139489386
  121. (09. studenog 2011.)"Medical methods for first trimester abortion". Cochrane Database of Systematic Reviews (broj 11).
  122. Cottingham J., Germain A., Hunt P. (2012). "Use of human rights to meet the unmet need for family planning". The Lancet svezak 380 (broj 9837): str. 172.–180..
  123. (lipanj 2012.). "Adding It Up: Costs and Benefits of Contraceptive Services Estimates for 2012". Guttmacher Institute and United Nations Population Fund (UNFPA), 201.
  124. Srikanthan, A, Reid, RL (veljača 2008.). "Religious and cultural influences on contraception". Journal of obstetrics and gynaecology Canada – Journal d'obstetrique et gynecologie du Canada (JOGC) svezak 30 (broj 2): str. 129.–137..
  125. Pope Paul VI (1968-07-25). Humanae Vitae: Encyclical of Pope Paul VI on the Regulation of Birth. Vatican. pristupljeno 01. rujna 2006.
  126. Rosemary Radford Ruether (2006.). “Women in North American Catholicism”, Rosemary Skinner Keller Encyclopedia of women and religion in North America, Bloomington, Ind. [u.a.]: Indiana Univ. Press. ISBN 978-0-253-34686-5
  127. Bob Digby et.al. (2001.). Bob Digby Heinemann 16-19 Geography: Global Challenges Student Book 2. izdanje, Heinemann. ISBN 978-0-435-35249-3
  128. Rengel, Marian (2000.). Encyclopedia of birth control, Phoenix, Ariz: Oryx Press. ISBN 978-1-57356-255-3
  129. Bennett, Jana Marguerite (2008.). Water is thicker than blood : an Augustinian theology of marriage and singleness, Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-531543-1
  130. Feldman, David M. (1998.). Birth Control in Jewish Law, Lanham, MD: Jason Aronson. ISBN 0-7657-6058-4
  131. Hindu Beliefs and Practices Affecting Health Care. University of Virginia Health System. Arhivirano s izvorne stranice na 15. svibnja 2007.. pristupljeno 06. rujna 2006.
  132. More Questions & Answers on Buddhism: Birth Control and Abortion. Alan Khoo. pristupljeno 14. lipnja 2008.
  133. Khalid Farooq Akbar. "Family Planning and Islam: A Review". Hamdard Islamicus svezak XVII (broj 3).
  134. Yusuf Al-Qaradawi, Muhammad Saleh Al-Munajjid. "Contraception: Permissible?,"IslamOnline.
  135. 135,0 135,1 World Contraception Day.
  136. Hutcherson, Hilda (2002.). What your mother never told you about s.e.x, 1st Perigee ed., New York: Perigee Book. ISBN 9780399528538
  137. Rengel, Marian (2000.). Encyclopedia of birth control, Phoenix, Ariz: Oryx Press. ISBN 9781573562553
  138. Cottrell, BH (ožujak-travanj 2010.). "An updated review of of evidence to discourage douching.". MCN. The American journal of maternal child nursing svezak 35 (broj 2): str. 102.-107.; quiz 108-9.
  139. Alexander, William (2013.). New Dimensions In Women's Health - Book Alone, 6. izdanje, Jones & Bartlett Publishers. ISBN 9781449683757
  140. Sharkey, Harriet (2013.). Need to Know Fertility and Conception and Pregnancy, HarperCollins. ISBN 9780007516865
  141. Strange, Mary (2011). Encyclopedia of women in today's world, Thousand Oaks, Calif.: Sage Reference. ISBN 9781412976855
  142. 142,0 142,1 142,2 Jensen, JT (rujan 2011.). "The future of contraception: innovations in contraceptive agents: tomorrow's hormonal contraceptive agents and their clinical implications.". American journal of obstetrics and gynecology svezak 205 (broj 4 Suppl): str. S21.-S25..
  143. 143,0 143,1 Castaño, PM, Adekunle, L (ožujak 2010.). "Transcervical sterilization.". Seminars in reproductive medicine svezak 28 (broj 2): str. 103.-109..
  144. 144,0 144,1 Glasier, A (studeni 2010.). "Acceptability of contraception for men: a review.". Contraception svezak 82 (broj 5): str. 453.-456..
  145. Naz, RK (srpanj 2011.). "Antisperm contraceptive vaccines: where we are and where we are going?". American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989) svezak 66 (broj 1): str. 5.-12..
  146. Ojeda, edited byWillaim J. Kovacs, Sergio R. (2011.). Textbook of endocrine physiology, 6. izdanje, Oxford: Oxford University Press. ISBN 978019974412
  147. Millar, Lila (2011.). Infectious Disease Management in Animal Shelters, John Wiley & Sons. ISBN 9781119949459
  148. Ackerman, [edited by] Lowell (2007.). Blackwell's five-minute veterinary practice management consult, 1. izdanje, Ames, Iowa: Blackwell Pub.. ISBN 9780781759847
  149. Boyle, Rebecca (03. ožujka 2009.). Birth control for animals: a scientific approach to limiting the wildlife population explosion. Popular Science. [1].
  150. Kirkpatrick, JF, Lyda, RO; Frank, KM (srpanj 2011.). "Contraceptive vaccines for wildlife: a review.". American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989) svezak 66 (broj 1): str. 40.-50..
  151. Levy, JK (srpanj 2011.). "Contraceptive vaccines for the humane control of community cat populations.". American journal of reproductive immunology (New York, N.Y. : 1989) svezak 66 (broj 1): str. 63.-70..

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Stubblefield, Phillip G.; Roncari, Danielle M. (12. prosinca 2011.). "Family Planning", str. 211.–269., in Berek, Jonathan S. (ed.) Berek & Novak's Gynecology, 15. izdanje Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins, ISBN 978-1-4511-1433-1.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]