Konzervacija slika

Izvor: Wikipedija
Masacciova slika Izgon iz raja prije i nakon zahvata

Konzervacija slika ili preciznije rečeno konzervacija-restauracija slika je umijeće i znanost konzervacije restauracije starih odnosno oštećenih slika. Idealno bi bilo da se slike vrate u stanje što bliže izvornom ili barem približno izvornom stanju. Ovo podrazumijeva i strukturalnu konsolidaciju slika na dasci ili zidu te dubliranje slika na platnu, ako je izvorno platno preslabo ili oštećeno.

Konzervator-restaurator slika mora temeljito poznavati slikarsku tehnologiju, te povijest razvoja slikarstva. Također mora biti upoznat s najnovijim tehnikama rada na slikama, te osnovnim etičkim konceptima konzervacije restauracije. Od velikog je značaja i poznavanje znanstveno zasnovanih metoda istraživanja.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Osnovne tehnike[uredi | uredi kôd]

Slike na platnu[uredi | uredi kôd]

Slike na zidu[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika u fresko tehnici

Slike na dasci[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzervacija restauracija slika na dasci

Slike na papiru[uredi | uredi kôd]

Ostale podloge[uredi | uredi kôd]

  • metal
  • bjelokost
  • staklo

Osnovni postupci konzerviranja i restauriranja slika[uredi | uredi kôd]

Preliminarna istraživanja[uredi | uredi kôd]

Procjena stanja slike

Identifikacija podloge[uredi | uredi kôd]

Identifikacija preparacije[uredi | uredi kôd]

Identifikacija veziva[uredi | uredi kôd]

Identifikacija pigmenata[uredi | uredi kôd]

Određenje stupnja oštećenosti[uredi | uredi kôd]

Dokumentiranje[uredi | uredi kôd]

Donošenje odluka[uredi | uredi kôd]

Konzervatorski postupci[uredi | uredi kôd]

Nakon što se utvrdi stanje slike te njena stabilnost i povijest eventualnih prethodnih zahvata,kao i dokumentiranje spomenutih postupaka, može se krenuti ka određenju konzervatorskog postupka.Rezultat istog bit će najčešće "stabilniji sloj boje i temeljnika, primjerenija estetska prezentacija, sve kao rezultat čišćenja i reintegracije izgubljenih dijelova.

Konsolidacija[uredi | uredi kôd]

Podljepljivanje nestabilnih dijelova slike.

Čišćenje[uredi | uredi kôd]

Uklanjanje i smanjenje "nečistoće, zamućenog i ostarjelog laka,te retuš pomoću mješavina otapala ili mehaničkim putem."

Facing[uredi | uredi kôd]

Osiguravanje bojenog sloja pomoću tankog papira te ljepila, prije konsolidativnih strukturalnih procedura.

Transfer[uredi | uredi kôd]

Uključuje uklanjanje izvornog platna i blind rame, podizanje sloja boje i temeljnika, te zatim prenošenje istih na novu podlogu.

Parketaža[uredi | uredi kôd]

Podrazumijeva stabilizaciju slike na dasci putem mreže drvenih prečki spojenih na stražnju stranu slike, uz napomenu da se i sama daske često morala stanjiti.

Dubliranje slika[uredi | uredi kôd]

Uključuje ljepljenje starog platna na novo platno.

Uklanjanje starog dubliranja[uredi | uredi kôd]

Uklanjanje starog dubliranja zbog delaminacije starog i novog platna, najčešće zbog propalog adheziva.

Lakiranje[uredi | uredi kôd]

Nanošenje stabiliziranog prirodnog ili sintetskog laka.

Kitanje[uredi | uredi kôd]

Kitanje dijelova gdje je oslik oštećen.

Retuš oštećenja[uredi | uredi kôd]

Estetska reinegracija kitanih dijelova, koriste se sintetska ili prirodna veziva.

Znanstveni alati u uporabi[uredi | uredi kôd]

Konzervatori moraju analizirati unutarnje slojeve slike te podlogu kako bi identificirali pigmente te nestabilne slojeve slike. U te svrhe koriste razne znanstvene tehnike identifikacije, kao što su:

Multispektralno snimanje[uredi | uredi kôd]

Podrazumijeva sliku viđenu pod raznim valnim dužinama.Kod konzervatorskih istraživanja slike se snimaju : ultralubičasti dio spektra(UV), vidljivi dio (VIS) i infracrveni (IR).[1]

Vidljivo svjetlo Slika snimljena u području koje se vidi golim okom.T

Koso svjetlo'- slika se osvjetljava sa strane,kako bi jasno vidjeli male pukotine i površinsku strukturu slike.

Ultraljubičasta fluorescencija slika se osvjetljava izvorom ultraljubičastog zračenja,omogućuje vidljivost lakova i starih zahvata.

Infracrvena reflektografija slika se izloži izvoru infracrvenog zračenja te se snima refleksija istog, a pokazuje nam podslikavanje ili crtež.

Infracrvena slika i slika u vidljivom području spektra Dobiva se preklapanjem slika nastalih ovim tehnikama, pokazuje uporabu različitih materijala i retuš. IRF-Infracrvena Fluorescencija- Slika se izlaže istovremeno vidljivom i infracrvenom zračenju, identifikacija kemikalija i vrsta boje korištenih na slici.

Instrumenti[uredi | uredi kôd]

  • Digitalna kamera (visoke kvalitete) - može osim u vidljivom dijelu spektra snimati u UV i ponekad IR području spektra.
  • Kamera osjetljiva i na IR - za snimanje dužih valnih dužina.

Rentgen[uredi | uredi kôd]

X-zraci ili rendgenske zrake koriste se za detekciju teških metala koji čine neke pigmente (kositar, olovo, živa).[1]

XRF[uredi | uredi kôd]

Fluorescencija rendgenskih zraka koristi se za određenje sastava materijala prisutnih na slici.[1]

Skenirajući makro XRF & neutron activation autoradiography (NAAR)[uredi | uredi kôd]

Ove dvije tehnike omogućuju i analizu dubljih slojeva slike.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Preporučena relativna vlažnost zraka je 45-60 %, a temperatura u čuvaonici oko 20 °C. Razina rasvijete do 150 lx, kod slika na papiru do 50 lx. Potrebno je što češće kontrolirati stanje predmeta, te obavezno provoditi mjere zaštite od UV zračenja.

Uzroci oštećenja[uredi | uredi kôd]

konzerviranje restauriranje Rembrandove slike Noćna straža

Vlaga, toplina, svjetlo, zagađivači te štetnici mogu ili postupno ili iznenada uzrokovati štetu na slikama.

Relativna vlaga i temperatura[uredi | uredi kôd]

Niska ili visoka vlaga,kao i nagle promjene iste vrlo štetno djeluju na stare slike. Prema Canadian Conservation Institute-u, postoje četiri vrste neodgovarajuće vlage. To su: vlaga iznad 75% RH, vlaga iznad ili ispod kritične vrijednosti za neki objekt, RH iznad 0%, i oscilacije u vlagi zraka.[2] "Opće prihvaćene vrijednosti temperature i relativne vlage zraka za muzejske predmete su 18°-21° C,te 47%-55% RH." Najbolju metodu kontrole ovih uvjeta predstavlja korištenje centralne kontrole mikroklime .Jeftinija i također prihvatljiva zamjena su ovlaživači i odvlaživači zraka,dakako isključivo u broju primjerenom nekom određenom prostoru.[3]

Svjetlo[uredi | uredi kôd]

I vidljivo i nevidljivo svjetlo tj UV zračenje mogu znatno oštetiti slike.Na njega su posebno osjetljivi organski materijali poput papira, tkanina, kože, drveta te obojene površine.

Zagađivači[uredi | uredi kôd]

Može ih se podijeliti na plinove,aerosole,tekućine te čvrste tvari koje reagiraju s oslikom.

Zagađenost zraka,kako ozonpm,vodikovim sulfidom,sumpornim dioksidom,čađom i solima negativno utječe na stanje kulturne baštine pa i slika.

U zagađivače koji se kontaktno prenose ubrajamo plastifikatore iz PVC-a,sumporne spojeve iz prirodne gume,,viskozni spojevi iz ostarjele poliuretanske pjene,masne kiseline humanog porijekla,odnosno masnih predmeta,kao i impregnirani ostaci sredstava za čišćenje.Zbog njihova djelovanja dolazi do diskoloracije i korozije.

UnutrašnJi zagađivaći su pak kompozitni objekti koji sadrže spojeve štetne za druge dijelove objekta.Njihovo djelovanje uključuje propadanje objekta,zakiseljavanje,diskoloraciju ili mrljanje objekta,te ubrzanje procesa propadanja putem kisika,vodene pare,ili drugih zagađivača.[4]

Štetnici[uredi | uredi kôd]

Prije svega se tu radi o insektima i glodavcima,prisutnost spomenutih može dovesti do znatnih oštećenja.

Preporučeni okolišni uvjeti te moguća oštećenja[uredi | uredi kôd]

Materijal Preporučena relativna vlažnost zraka Potencijalna oštećenja Preporučena razina rasvijete Potencijalna šteta Temperatura Potencijalna šteta
Akrilik[5] 40-60% Niska vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje,visoka uvijanje,curenje i bubrenje najviše 50 Lx trajne promjene pigmenta,isušivanje,nastanak pukotina,otprskivanje boje. 65 °F-70 °F Visoka temperatura omekšava bojeni sloj,raste nakupljanje nečistoća,od niske temperature slikani sloj postaje krhak.
Platno 50 ± 10% Lako prikuplja prašinu najviše 200 lx 68 °F ± 2° lako prikuplja prašinu[6]
Keramika[7] 50% ± 5% Može rezultirati korozijom stakla tj glazure najviše 300 lx Neke vrste stakla postaju purpurne od solarizacije 68 °F ± 3° Uzrokuje širenje i skupljanje,mogućnost loma ili pukotina.[8]
Tekstil 40-50% Pljesan, insekti najviše 50 lx bljeđenje bojitelja, vlakna postaju sve kruća 55 °F-68 °F Termalna degradacija[3]
Emajl 50 ± 10% osjetljiv na visoku temperaturu najviše 300 lux previše svjetla stvara toplinu i šteti 68 °F ± 2° Osjetljiv na visoku temperaturu[6]
Enkaustika 50 ± 5% Termoplastčnost ili krtost najviše 200 lx Previše ili premalo topline uzrokuje izobličenja i otvrdnjavanje bojenog sloja 68 °F ± 2° Termoplastičnost ili krtost[6]
Staklo[7] 50% ± 5% ili 40-45% za "plač" stakla otprskivanje boje najviše 300 lx Nije osjetljivo na svjetlo, no sloj boje jest 68 °F ± 3° Kemijsko i fizičko propadanje potiče promjena temperature[8]
Slonovača[9] 35-55%[7] HVisoka vlaga uzrokuje uvijanje i pucanje, od niske vlage slonovača postaje lomljiva najviše 50 lx Blijeđenje boja 65 °F-70 °F uvijanje i pucanje, prskanje boje
Slikanje lakom[10] 55-60% Degradacija od kisika, skupljanje, i unutarnji stres Blijeđenje, izbjeljivanje, stvaranje soli najviše 150 lx Blijeđenje i diskoloracija 68 °F Promjena u boji površinskog sloja laka, gubitak elastičnosti i žilavosti
Metal[7] 40-50%[9] Niži RH manje šanse za koroziju, no boja postaje lomljiva najviše 300 lx Povišena toplina omekšava boju 68 °F ± 2° Povišena toplina omekšava boju, niska je čini lomljivom.
Uljane boje[11] 40-45% or 45-45% širenje i skupljanje slike, drvo i tkanina upijaju vlagu, ili se skupljaju, boja otprskuje, najviše 200 lx Blijeđenje ili tamnjenje slike 65 °F-70 °F or 70 °F-75 °F širenje i skupljanje slike
Pastel 50 ± 10% max 50 lx primjer 68 °F ± 2°
Papir[7] 40-50% Diskoloracija, izobličenja, mikrobiološki napad, povećana prisutnost insekata najviše 50 lx Diskoloracija, blijeđenje pigmenata 68 °F-70 °F Raspad celuloze, pad trajnosti.
Slike na svitcima ili panoima 50-60% Plijesan, fizičko izobličenje, lomljivost najviše 50 lx[3] Blijeđenje boja, propadanje svile i drugih organskih materijala 65-70 °F Fizičko izobličenje,lomljivost[12]
Vodene boje i gvaš 50 ± 5% Vezivo gubi svoju moć[6] najviše 50 lx Boje blijede i mijenjaju ton 68 °F ± 2° Propadanje veziva
Drvo 45-50%[13] Izvijanje,pucanje,stezanje,bubrenje najviše 200 lx jako svjetlo može povisiti temperaturu te prouzročiti izobličrnja i pucanje,te stezanje 20 °F ± 2°[6] Savijanje,pucanje,stezanje,bubrenje

Slikarske tehnike i njima primjerena zaštita[uredi | uredi kôd]

Akrilik[uredi | uredi kôd]

Akrilne slikarske boje uvedene su pedesetih godina prošlog stoljeća,te su po svom sastavu i osobinama potpuno drugačije od uljenih boja ili tempere.Možemo ih podijeliti na one bazirane na vodenoj disperrziji,te one koje su bazirane na u organskom otapalu otopljenoj smoli.Za razliku od uljene boje akrilne suše za otprilike 30 minuta.[.[14]

"Il Mio Unicerso" X0385UNAT

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Treba ih čuvati od prašine te previsoke ili preniske temperature. Relativna vlaga zraka najbolje manje od 55 %.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Nakon 10 godina istraživanja razvijene su i neke metode čišćenja primjerene slikama u ovoj tehnici.Ovim se postupcima mogu izbjeći tipična bubrenja bojenog sloja kao i promjene u sjaju bojenog sloja. [15]

Slike slikane za gledanje pod UV svjetlom,te slike slikane fluorescentnim bojama[uredi | uredi kôd]

Iako vrlo atraktivne ove slike vremenom gube svoj sjaj. Moć refleksije UV svjetla s vremenom polako opada te boje postaju sve tamnije.[16]

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Intenzitet refleksije UV zračenja može se vrlo brzo smanjiti,stoga kod izlaganja najbolje automattom regulirati količinu i trajanje osvijetljenja.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Intervencije moraju biti vrlo precizne kako ne bi bile presvijetle ili pretamne, znači ključna je ispravan odabir pigmenta koji će se koristiti.

Jajčana tempera[uredi | uredi kôd]

Tempera od žutanjka jajeta i pigmenta suši na dodir vrlo brzo te je to čini problematičnom za korekciju i oživljavanje boja.

[17]

Sandro Botticelli - Rođenje Venere - Google Art Project - edited

Preventivna konzervacija[uredi | uredi kôd]

Osjetljiva na mehaničko,suho čišćenje, čišćenje vodom te uklanjanje starih lakova.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Površina često istrošena zbog oprašivanja i čišćenja, kod starih slika komplicirano identificiranje lakova, nove slike u ovoj tehnici u pravilu nisu lakirane. Osjetljiva na visoku vlagu i pojavu plijesni.

Emajl lak[uredi | uredi kôd]

Ne treba ih brkati s pravim, pečenim emajlom na metalu. Radi se o nitro lakovima razvijenim za kućnu uporabu, no koristili su ih i slikari poput Pabla Picassa te Jacksona Pollocka.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Često ih je potrebno dublirati,te lakirati.[18]

Enkaustika[uredi | uredi kôd]

Pigmenti vezani rastopljenim vrućim voskom, otporne na vlagu, ne žute.[10]

Portret djevojke, 120-150., Egipat, Liebieghaus, Frankfurt am Main

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Čuvati od previsoke temperature, inače ih se smatra vrlo trajnim obzirom na brojne povijesne primjere.[19]

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Čistiti tamponima natopljenim vodom. Može se koristiti i mješavina voska i ugljičnog tetraklorida. Najveći je problem ispravna identifikacija voska korištenog pri izradi,najčešće uz pomoć plinske kromatografije te infra crvene fotografije.

Freske[uredi | uredi kôd]

Sikstinska kapela, detalj Michelangelove freske, prije i nakon zahvata

Vidi članak Konzervacija restauracija slika u fresko tehnici

Lak[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Konzerviranje restauriranje predmeta od laka

Ulje na platnu[uredi | uredi kôd]

Slikanje pomoću pigmenata vezanih lanenim uljem, uz razne dodatke poput sikativa koji ubrzavaju dosta sporo sušenje bojenog sloja.[20] These material components along with collections care (also known as preventive conservation) will determine the longevity of a painting. Može se izvoditi na platnu, dasci ili metalu, te kartonu, i to su samo neke od podloga za ovu tehniku.

Restaurirana slika, ulje na platnu; Bartolomeo Better; Italija. 17. stoljeće

. Slike su osjetljive na nisku vlagu i nagle promjene vlage i temperature.

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta najviše 150 lx.40 - 60  % rv.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Tretman uključuje spajanje napuknute daske, dubliranje, saniranje manjih poderotina, podljepljivanje nestabilne boje, uklanjanje starog laka itd.

Pastel[uredi | uredi kôd]

Postoje 2 vrste pastela - suhe i uljene. Prva je vrsta češća. Suhe pastele se obavezno još moraju tretirati fiksativom.

Portret, Francis Cotes, pastel, Speed Art Museum

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta do 50 lx.Ograničiti vrijeme izlaganja. Obavezno paspartuirati i uokviriti pod staklo, ili bolje pleksiglas s UV filterom.

Konzerviranje restauriranje[uredi | uredi kôd]

Akvarel i gvaš[uredi | uredi kôd]

Obje tehnike koriste vodom razrjediva veziva, najčešće gumirabiku, te papir kao podlogu.

Pejzaž s krdom bizona,Karl Bodmer 1833.,akvarel

Preventivna zaštita[uredi | uredi kôd]

Rasvjeta do 50 lx,ograničiti vrijeme izlaganja, obavezno paspartuirati i izložiti uokvireno pod staklo. Pažljivo rukovati, štititi od previsoke vlage.

Konzervacija restauracija[uredi | uredi kôd]

Saniranje razderotina i nedostajućih dijelova pomoću pšenične škrobne paste ili metil celuloze.

Školovanje konzervatora restauratora slika[uredi | uredi kôd]

  • Diplomski (integrirani 5 godišnji) studij konzerviranja i restauriranja štafelajnih i zidnih slika, na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (od 1997.)
  • Diplomski studij konzervacije i restauracije štafelajnog slikarstva, zidnog slikarstva i mozaika, Umjetnička Akademija u Splitu (od 1997.)

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora slika[uredi | uredi kôd]

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe u Hrvatskoj, pa i restauratora slika danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

  • Pravinik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvnaju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19)
  • Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Slobodni software primjenjiv u konzervaciji slika[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Multispectral Imaging - ColourLex. ColourLex (engleski). Pristupljeno 25. travnja 2016.
  2. Michalski, S. (2016, August 4). Agent of Deterioration: Incorrect Relative Humidity. Retrieved March 29, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1444925238726Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2017. (Wayback Machine)
  3. a b c Bachmann, K. 1992. Conservation Concerns: A guide for collectors and curators. Smithsonian Press. Washington D.C..
  4. Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. (2016, July 22). Agent of Deterioration: Pollutants. Retrieved April 04, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1444924955238#pollu7Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2017. (Wayback Machine)
  5. Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. (2016, April 18). Environmental and Display Guidelines for Paintings. Retrieved April 08, 2017, from http://canada.pch.gc.ca/eng/1439925170465Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2017. (Wayback Machine)
  6. a b c d e Southeast Conservation and Restoration. Recommended Environmental Conditions for Museum Objects. Southeast Conservation and Restoration. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2017. Pristupljeno 10. travnja 2017.
  7. a b c d e Henry Francis Du Pont Winterthur Museum. The Winterthur Guide to Caring for Your Collections. University Press of New England. Delaware.
  8. a b Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. Care of Ceramics and Glass. Canadian Conservation Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2017. Pristupljeno 10. travnja 2017.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  9. a b Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. Care of Paintings on Ivory, Meta and Glass. Canadian Conservation Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. srpnja 2017. Pristupljeno 8. listopada 2017.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. a b Ward, G. 2008. The Grove Encyclopedia of Materials and Techniques in Art. Oxford University Oress. New York.
  11. Fahey, M. (2016). The Care and Preservation of Oil Paintings. Retrieved April 8, 2017, from https://www.thehenryford.org/docs/default-source/default-document-library/the-henry-ford-oil-paintings-conservation.pdf?sfvrsn=2
  12. Art Conservation, Tech Note, Spring 2009. Preservation Strategies for East Asian Painting (PDF). Williamstownart. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 24. srpnja 2018. Pristupljeno 11. travnja 2017.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  13. Scharff, M., & Staniforth, S. (2015, September 22). Temperature and Relative Humidity: Agents of Deterioration. Retrieved April 09, 2017, from https://www.iiconservation.org/sites/default/files/news/attachments/6668-iic-itcc_2015_ppt_temperature_and_relative_humidity_mikkel_scharff.pdf
  14. Smithsonian Museum Conservation Institute. Care of Acrylic Paintings. Smithsonian Museum Conservation Institute. Pristupljeno 12. travnja 2017.
  15. Ormsby, Bronwyn. 2013. Artists' acrylic emulsion paints: materials, meaning and conservation treatment options. AICCM Bulletin. 34 (1): 57–65. Pristupljeno 12. travnja 2017.
  16. Winter, Stefanie De. Conservation problems with paintings containing fluorescent layers of paint. CERO Art. Pristupljeno 12. travnja 2017.
  17. Art Conservation at the University of Delaware : Egg Tempera. (n.d.). Retrieved April 05, 2017, from http://artconsweb-002.art-sci.udel.edu/about/kress/historic-materials-technical-terms/egg-temperaArhivirana inačica izvorne stranice od 13. travnja 2017. (Wayback Machine)
  18. Domanico, Emily. Treatment of Echo - Jackson Pollock Project. Conserving Art - A look at art and object conservation. Pristupljeno 13. travnja 2017.
  19. Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation Institute. Agent of Deterioration: Incorrect temperature. Canadian Conservation Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. travnja 2017. Pristupljeno 13. travnja 2017.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  20. Institute, Government of Canada; Canadian Heritage; Canadian Conservation. Know Your Paintings – Structure, Materials and Aspects of Deterioration – Canadian Conservation Institute (CCI) Notes 10/17. canada.pch.gc.ca (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2017. Pristupljeno 10. travnja 2017.
  21. http://cool.conservation-us.org/byauth/stavroudis/mcp/
  22. http://cool.conservation-us.org/packages/solvent-solver/solvent_solver.html
  23. http://www.icr.beniculturali.it/flash/progetti/TriSolv/TriSolv.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2018. (Wayback Machine) Pristupljeno 18.12.2017.
  24. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. kolovoza 2011. Pristupljeno 7. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  25. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2017. Pristupljeno 7. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  26. https://www.glom.org/Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. rujna 2008. (Wayback Machine) Pristupljeno 21.12.2017.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Starija literatura[uredi | uredi kôd]

  • Koester,C.:Über Restauration alter Oelgemälde, vol.1,2,3, Heidelberg, 1827.

(online)

  • Fielding,T.H.:Knowledge and Restoration of Old Paintings, London, 1847.(online)
  • Deon,H. :De la conservation et de la restauration des tableaux, Paris, 1851.(online)
  • Mogford,H.:Handbook for the preservation of pictures, London, 1851.(online)
  • Forni,U.:Manuale del pittore restauratore, Firenca, 1866.(online)

Novija i suvremena literatura[uredi | uredi kôd]

  • Nikolaus, K.: Handbuch der Gemaelderestaurierung, Koeln, 1998.
  • Wehlte, K.: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Ravensburg, 1967.
  • Ruhemann, H.: The Cleaning of Paintings, New York, 1968.
  • Wolbers, R.: Cleaning Painted Surfaces: Aqueous Methods, London, 2000.
  • Berger, G.; Russel, W.: Conservation of Paintings-Research and Inovations, London, 2000.
  • Leonard, M.; Bomford, D.: Issues in The Conservation of Paintings, Santa Monica, 2005.
  • Miller, D.; Stulik, D.; Khanjian, H.: Solvent Gels for The Cleaning of works of Art: The Residue Question, Los Angeles, 2004.
  • Hill Stoner, J.; Rushfield, R.: Conservation of Easel Paintings: Principles and Practice, New York, 2012.
  • Botticelli, G.: Metodologia di restauro delle pitture murali, Firenze, 1992.
  • Villers, C.: Lining paintings, London, 2003.
  • Gasparoli, P.: La conservazione dei dipinti murali: affreschi, dipinti a secco, graffiti: prescrizioni per esecuzione, controlli, collaudo, Firenze, 1999.
  • Hiby, G.: Il ciclodecano nel restauro di dipinti su tella e manufatti, Saonara, 2008.
  • Berger, G. A.: La foderatura, Firenze, 1992.
  • Massa, V.: Le vernici per il restauro, Firenze, 1991.
  • Cremonesi, P.: L'uso degli enzimi nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2002.
  • Cremonesi, P.: L'uso di tensioattivi e chelanti nella pulitura di opere policrome, Saonara, 2004.
  • Ellison, R.; Smithen, P.; Turnbull, R.: Mixing and Matching: Approaches to Retouching Paintings, London, 2010.
  • Pender, R.; Gowing, R.: All Manner of Murals: The History, Techniques and Conservation of Secular Wall Paintings, London, 2007.
  • Matulić, B.: Temeljni pojmovi konzervacije-restauracije zidnih slika i mozaika, Split, 2012., ISBN 978-953-263-205-7
  • Перова Е.Г. «Пастель: История. Техника. Реставрация. Атрибуция: методические рекомендации»,Moskva 2006.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Konzervacija slika u Hrvatskoj
Konzervacija slika u svijetu
Video zapisi
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Konzervacija slika
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Konzervacija slika