Kopar (biljna vrsta)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kopar (začin))
Kopar
A. graveolens
A. graveolens
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Apiaceae
Rod: Anethum
Vrsta: A. graveolens
Dvojno ime
Anethum graveolens
Linnaeus
Baze podataka

Flora Croatica

Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopra danas je Mađarska.

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se s prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.

Uporaba[uredi | uredi kôd]

U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopra umiruje i pomaže kod nesanice.

Kemijski sastav[uredi | uredi kôd]

Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja(do 5 %).

Od makroelemenata sadrži (mg/g) 17,90 kalija, 19,50 kalcija, 3,40 magnezija i 0,20 željeza.Od mirkroelementa (mkg/g) sadrži 0,14 mangana, 0,26 bakra, 0,31 cinka, 0,04 kroma, 0,08 aluminija, 0,06 barija, 30,00 selena, 0,31 nikla, 0,20 stroncija, 0,06 olova, 0,09 joda, 64,00 srebra i 40,40 bora,[1]

Narodna vjerovanja[uredi | uredi kôd]

Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se spominje s metvicom i kimom. Buketić kopra na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.

Sinonimi[uredi | uredi kôd]

  • Anethum arvense Salisb.
  • Anethum graveolens var. anatolicum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens subsp. australe N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. chevallieri Maire
  • Anethum graveolens var. copiosum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. nanum N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. parvifolium N.F.Koren'
  • Anethum graveolens var. tenerifrons N.F.Koren'
  • Angelica graveolens (L.) Steud.
  • Ferula graveolens (L.) Spreng.
  • Pastinaca anethum Spreng.
  • Peucedanum anethum Jess.
  • Peucedanum graveolens (L.) C.B.Clarke
  • Peucedanum graveolens (L.) Hiern
  • Peucedanum sowa (Roxb. ex Fleming) Kurz
  • Selinum anethum Roth
  • Selinum graveolens (L.) Vest

Hrvatski nazivi s autorima[uredi | uredi kôd]

  • dil, Ortiz, E. L., 1998,
  • kopar mirisni, Schlosser, J.C.K.; Vukotinović, Lj., 1876,
  • kopar, Domac, R., 1994,
  • koper, Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I., 1992
  • koprc, Šulek, B., 1879,
  • koprić, Šulek, B., 1879,
  • mirodija, Šulek, B., 1879,
  • mirođija, Gelenčir, J.; Gelenčir, J., 1991,
  • slatki januš, Ortiz, E. L., 1998,
Izvori za hrvatsko nazivlje[2]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Anethum+graveolens

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kolektiv autora Počemu rastenija lečat,Moskva 1989.,str.162
  2. FCD pristupljeno 14 kolovoza 2018
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kopar (biljna vrsta)