Kopar (začin)
| Kopar | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Anethum graveolens Linnaeus |
||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||
Kopar (lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae.
Sadržaj |
Rasprostranjenost [uredi]
Biljka je podrijetlom iz centralne Azije. Još u 1. stoljeću širi se po srednjoj i sjevernoj Europi. U doba Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.
Karakteristike [uredi]
Kopar je jednogodišnja biljka. Naraste od 30 do 120 cm visine. Cijela biljka je glatka i mirisna. Listovi su končasti. Cvjetovi su žuti i narastu na 6 do 10mm dugim drškama, radijalno simetrični i petodijelni. Cvjeta od svibnja do kolovoza. Plodovi su jajoliki, smeđi, 3 do 5mm dugi i 2 do 2,5mm široki. Plod zrije od srpnja do rujna. Sije se sa prvim mrazevima u humusom bogato, osunčano tlo. Aroma biljke je najsnažnija prije cvjetanja. Sjeme biljke je zrelo kad počne tamniti i tada se može brati.
Uporaba [uredi]
U europskoj kuhinji rabi se kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Rabi se i kao ljekovita biljka čija ulja pospješuju apetit, olakšavaju probavu i umiruju živce. Jača otpornost na bolesti i djeluje protiv infekcija. Čaj kopera umiruje i pomaže kod nesanice.
Kemijski sastav [uredi]
Biljka sadrži prvenstveno eterična ulja.
Narodna vjerovanja [uredi]
Kopar je poznat još u starom Egiptu kao ljekovita biljka. Rimski gladijatori mazali su tijelo koprovim uljem i jeli hranu začinjenu koperom, jer se vjerovalo da daje snagu. Stari Grci su ga cijenili zbog umirujućeg svojstva. U Bibliji se pominje sa metvicom i kimom. Buketić kopera na vratima štiti ukućane od „zlih“ gostiju. Ako mladenka u cipelama na vjenčanju ima zrna kopra i senfa, njena riječ će biti posljednja u kući. Novorođenu djecu se štiti od „zla“ time što ih se pospe koprom i solju, a zrna kopra u džepu štite od „crne magije“.
