Koprivnički Bregi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Koprivnički Bregi
Koprivnički Bregi (grb).gif
Koprivnički Bregi na karti Hrvatska
Koprivnički Bregi
Koprivnički Bregi
Koprivnički Bregi na karti Hrvatske
Koordinate: 46°08′N 16°54′E / 46.13°N 16.90°E / 46.13; 16.90
Županija Koprivničko-križevačka
Načelnik općine Mario Hudić
Naselja u sastavu općine Glogovac, Jeduševac, Koprivnički Bregi
Poštanski broj 48000 Koprivnica

Koprivnički Bregi su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Grb[uredi VE | uredi]

Grb prikazuje žutu školjku Petrovo uho - simbol zaštitnika mjesta, sv. Roka. Školjka stoji iznad trobrijega koji simbolizira ime Bregi.

Na zastavi općine grb se nalazi na žutoj podlozi.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Odmah uz Koprivnicu u smjeru prema Virovitici. Selo je iznimno dobro povezano. Do njega se može doći s Podravske magistrale i iz smjera Koprivnice.

Naziv mjesta je Koprivnički Bregi. U deklinaciji se prema pravilima hrvatskoga jezika poštuje lokalni izgovor tj. pravila, stoga je u genitivu - Koprivničkih Bregi, ne Brega!, u dativu - Koprivničkim Bregima, ne Koprivničkim Bregovima! itd. Stanovnici Bregi su "Bregovci" i "Bregovke".

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.[1] godine, općina Koprivnički Bregi imala je 2.403 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:

Uprava[uredi VE | uredi]

Zgrada općine nalazi se u središtu Koprivničkih Bregi.

Povijest[uredi VE | uredi]

Po obližnjem polju Seče - sjeverozapadno od današnjih Koprivničkih Bregi nazvana je eneolitička Seče-kultura (3500. - 3200. godine prije Krista). Ime Bregi dolazi od imena "bereki", što na kajkavskom lokalnom govoru znači močvara i obilježavalo je ovo nekad močvarno područje. S vremenom se pri izgovoru naziv bereki postupno mijenjao i nastali su Bregi. Za srednjovjekovne Brege nema pouzdanih podataka, osim što se posredno zna da je to bio posjed zagrebačkih biskupa, a od 17. stoljeća sastavni dio političkog teritorija slobodnog kraljevskog grada Koprivnice iako su Bregovci živjeli seljačkim načinom života. Kraljevski sud u Požunu (današnja Bratislava) je 19. prosinca 1628. godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. Zagrebačkom biskupu je tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv. Ladislav i Komarnicu (Bregh, Szent Laszlo et Komarnicza). Kako se 1659. godine u Bregima spominje 40 kuća, možemo zaključiti da je selo najvjerojatnije imalo nekoliko stotina stanovnika. Selo još nije bilo naseljeno 1638. godine, a 1659. godine pouzdano postoji i ima stanovnike. Postavlja se pitanje kada je došlo do naseljavanja. Ukoliko kao izvor uzmemo Wincklerovu kartu Varaždinskog generalata iz 1639. godine, na njoj je označeno selo "Berega", između Novigrada (Ney Schlos) i Koprivnice. Očito se radi o Bregima. Prema tome, možemo zaključiti da je ovo selo naseljeno oko 1638. i 1639. godine. U zapisniku kanonskog pohoda iz 1671. spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice («in pago Bregi sub juridictione civitatis Capronchensis»), no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege. Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela (villa) i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. Npr. 1677. je tu dužnost obnašao Ivan Podunajec («Ioannis Podunaiecz alias iudicis vilae Bregi in suburbio dictae civitatis Caproncensis et Comitatu Crisiensi existentis habitae»). Iako su Bregi imali status sela, izgleda da se dio stanovnika bavio zanatstvom poput 1679. primjerice «Ioricze Husza, tkalcza iz Bregov» ili «Giurka tkalcza sene iz Bregov». Godine 1714. u Bregima se spominje mlinar Martin Cheh. Bregi su se sastojali od ulica «Polanczy», «Sztara vulicza» i «Novoszelczy». Prema Stjepanu Krivošiću «u kasnijim se popisima Bregi uvijek nabrajaju kao dio grada Koprivnice». Pripadnost Bregi gradskoj jurisdikciji pravno je ostala bez značenja, pa su 1781. godine Bregovci tražili priznanje svojih prava, na osnovi čega Hrvatsko kraljevsko vijeće dalo naredbu gradskom magistratu da im se priznaju puna građanska prava s razmjernim učestvovanjem u radu magistrata. Općina Koprivnički Bregi ustanovljena je 1993. godine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poljoprivreda ima veliku zastupljenost, a poznato je bregovsko zelje. Veliki broj privatnih poduzetnika (stolari, parketari...). Ipak, najveći broj stanovnika putuje na posao u Koprivnicu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Spomenici; "borcima NOB-a" u centru mjesta, "poginulima za domovinu Hrvatsku 1941.-1945." na mjesnom groblju Bregi, "vitezovima poginulima u Domovinskom ratu" na groblju u Glogovcu.
  • Crkva sv. Roka u Bregima
  • Kapelica sv. Ivana Krstitelja u Jeduševcu
  • "Bregovska pita" - kolač (kao što samo ime govori) nastao u Kop. Bregima

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola Koprivnički Bregi s Područnom školom u Glogovcu. Prva četiri razreda u OŠ Kop. Bregi pohađaju djeca iz Koprivničkih Bregi i Jeduševca, a razrede 5. - 8. pohađaju i djeca iz Glogovca.

Kultura[uredi VE | uredi]

Klub prijatelja kulture "Vlado Dolenec", "Društvo žena" Kop. Bregi, KUD "Rudar" Glogovac. Svake godine u Kop. Bregima tradicionalno se održavaju "Dani Zelja" .

Šport[uredi VE | uredi]

Ekipe dobrovoljnih vatrogasnih društava Koprivnički Bregi i Glogovac, nastupaju na vatrogasnim natjecanjima na međuopćinskoj i županijskoj razini.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Hrvoje Petrić, Koprivnica u 17. stoljeću, Samobor-Koprivnica 2005. ISBN 953-239-021-9
  • Hrvoje Petrić, Koprivnica na razmeđu epoha (1765-1870), Zagreb-Koprivnica 2000.
  • Leander Brozović, "Građa za povijest Koprivnice", crteži i skice Stjepan Kukec, Koprivnica 1978.
  • Rudolf Horvat, "Povijest slob. i kr. grada Koprivnice", Zagreb, 1943.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

1. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf
P parthenon.svg Nedovršeni članak Koprivnički Bregi koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.