Koprivničko-križevačka županija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi:

  1. Križevačka županija
  2. Bjelovarsko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija
Zastava Koprivničko-križevačke Grb Koprivničko-križevačke
Zastava Grb
Karta
Koprivničko-križevačka županija
Opći podaci
Sjedište županije Koprivnica
Površina 1.748 km2
Broj stanovnika (2011.) 115.584 stanovnika [1]
Gustoća stanovništva 66,12 stan./km2
Broj gradova 3
Broj općina 22
Broj naselja 264
Župan Darko Koren

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita zauzima veliki dio županije, a dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.

Povijest[uredi VE | uredi]

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.

Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci, a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993. - 1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997. - 2001. ), treći Josip Friščić (HSS) (2001. - 2008.), a četvrti Darko Koren (HSS) (2008. do danas).

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura[uredi VE | uredi]

Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam[uredi VE | uredi]

Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej “Podravka” – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.

Zaštićeni dijelovi prirode[uredi VE | uredi]

Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Službena stranica županije

Službena stranica Turističke zajednice županije

Službena stranica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije

Regionalni tjednik - informativni portal

Izvor[uredi VE | uredi]