Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Koprivnica
Površina	1748 km2
Broj stanovnika (2021.)	101.221 stanovnika
Gustoća stanovništva	57,91 stan./km2
Broj gradova	3
Broj općina	22
Broj naselja	264
ISO 3166-2:HR	HR-06
Pozivni broj	+385 (0)48
Župan	Darko Koren (Mreža Nezavisnih Lista)
Službene stranice	https://kckzz.hr/
Portal Hrvatske

Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.

Gradovi:
- Grad Đurđevac
- Grad Koprivnica
- Grad Križevci

Općine:
- Općina Drnje
- Općina Đelekovec
- Općina Ferdinandovac
- Općina Gola
- Općina Gornja Rijeka
- Općina Hlebine
- Općina Kalinovac
- Općina Kalnik
- Općina Kloštar Podravski
- Općina Koprivnički Bregi
- Općina Koprivnički Ivanec
- Općina Legrad
- Općina Molve
- Općina Novigrad Podravski
- Općina Novo Virje
- Općina Peteranec
- Općina Podravske Sesvete
- Općina Rasinja
- Općina Sokolovac
- Općina Sveti Ivan Žabno
- Općina Sveti Petar Orehovec
- Općina Virje

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.221 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 57,91 stanovnika/km².

Koprivničko-križevačka županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	87464	97581	105529	121772	132581	142546	139054	143268	140565	142362	143019	138994	133790	129397	124467	115584	101221
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Etnički sastav stanovništva 2001. godine bio je sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1,9 %, Slovenci 0,1 %, Romi 0,1 %, Mađari 0,1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava[uredi | uredi kôd]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km² sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita zauzima veliki dio županije, a dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.

Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci, a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993. – 1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997. – 2001.), treći Josip Friščić (HSS) (2001. – 2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:

Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
Prekodravlje
Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
Kalničko područje (Kalnik)
Kalničko-prigorski dio županije

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura[uredi | uredi kôd]

Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam[uredi | uredi kôd]

Najvažnije destinacije županije su: Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej Podravka – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.