Korporativizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Korporativizam protječe iz fašističke Italije koja je pokušala da ujedinjene vlasnike tvornica i radnike uključi i proces vladavine i stvori takozvanu korporativističku državu. Teoretičari su ukazali na slične pojave koje su u obliku neokorporativizma ili liberalnog korporativizma doprinijele nastanku niza tripartirnih vlada. One upravljaju preko organizacija koje državnim službenicima, skupinama poslodavaca i sindikatima omogućavaju neposredno međusobno dogovaranje.

Komporativizam[uredi VE | uredi]

Mussolini - fašistički vođa (Duce)

Kako je vlada pokušavala održavati svakodnevni život i pružiti sve veći broj javnih usluga, postajala je sve očiglednija potreba za insitucionalnim uređenjem koje bi osiguralo suradnju i podršku predstavnika najznačajnijih gospodarskih interesa. Pri demokratskom procesu, značaj korpoativzma je velik. Korporativni pluralizam prikazuje tripartitnost kao mehanizam pomoću kojeg se najznačajnije skupine i interesi u društvu takmiče za oblikovanje vladine politike.