Kosta Hörmann

Izvor: Wikipedija
Kosta Hörmann
Kosta Hörmann
Rođenje 8. rujna 1850., Bjelovar
Smrt 16. studenoga 1921., Beč
Portal o životopisima

Konstantin (Kosta) Hörmann (Bjelovar, 8. rujna 1850.Beč, 16. studenoga 1921.)[1][2] bosanskohercegovački je kulturni radnik, osnivač i prvi ravnatelj Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Bio je urednik časopisa Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Konstantin (Kosta) Hörmann je rođen u Bjelovaru 1850. godine. Podrijetlom iz bavarske doseljeničke obitelji, u Beču završio Graničarski upravni tečaj. Godine 1870.–78. bio je u vojnoj, pa u civilnoj upravnoj službi u Bjelovaru i Zagrebu. Kao civilni povjerenik pratio 1878. generala Josipa Filipovića na vojnom pohodu u Bosnu, gdje je za organizacije okupacijske vlasti bio imenovan vladinim povjerenikom za grad Sarajevo i poslije savjetnikom.[3] Godine 1894. godine postavljen je za stalnog ravnatelja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Imao je ključnu ulogu u pripremama za osnivanje, razvoju i unapređivanju djelatnosti Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine što se, između ostalog, vidi iz Pravila Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu u kojima je iznijeta široka i za to vrijeme moderno koncipirana buduća djelatnost planiranog Muzeja. Osnivanjem Muzejskog društva, a potom i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine ispisana je nova stranica u kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine.

Hörmann je 17 godina bio urednik Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u kojem je i sam objavljivao radove. Već u prvom broju, 1889. godine, objavio je prilog o kumstvu kod muslimana u Bosni i Hercegovini. Pokazivao je veliki interes za duhovnu kulturu bosanskohercegovačkih muslimana, pisao radove o drvorezbarstvu, narodnim vjerovanjima, a objavljivao je i tekstove koji se bave prapovijesnom i klasičnom arheologijom. Godine 1895. pokrenuo je značajni književni časopis Nada, koji je uređivao Silvije Strahimir Kranjčević, te je bio osnivač Balkanološkog instituta u Sarajevu 1908. godine.[4] Dužnost ravnatelja Muzeja, Kosta Hörmann je obavljao do 1907. godine, umirotvorio se tri godine poslije, a ožujka 1911. godine imenovan je za intendanta Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Umro je u Beču 16. studenoga 1921. godine.[5]

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Narodne pjesme muhamedovaca u Bosni i Hercegovini (I.–II., 1888.–89.)
  • Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 1888.)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Arhiva DANI 135, www.bhdani.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2011. Pristupljeno 18. ožujka 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Kosta Hörmann. hbl.Izmk.hr. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  3. Kosta Hörmann. hbl.Izmk.hr. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  4. Mirko Žeželj, Tragajući za Matošem, Matica hrvatska, Zagreb, 1970, str. 90
  5. Zemaljski muzej BiH. Zemaljski muzej BiH. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.

Vanjske povezice[uredi | uredi kôd]