Kosta Pećanac

Izvor: Wikipedija
Konstantin Milovanović
Константин Миловановић
Konstantin Milovanović 1908. godine.
Konstantin Milovanović 1908. godine.
Konstantin Milovanović 1908. godine.
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 1879.
Mjesto rođenja Dečani
Datum smrti 25. svibnja 1944.
Mjesto smrti Sokobanja
Nacionalnost Srbin
Nadimak Kosta Pećanac
Opis vojnoga službovanja
Čin vojvoda
Ratovi Prvi balkanski rat
Drugi balkanski rat
Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat
Vojska Vojska Kraljevine Srbije
četnici
Zapovijedao Četnici Koste Pećanca
Odlikovanja Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde

Konstantin "Kosta" Milovanović, poznat po nadimku Pećanac (Dečani, 1879.Sokobanja, 25. svibnja 1944.), četnički vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Već u dobi od 25 godina imenovan je 1904. godine za četničkog vojvodu, u tada još posve mladom četničkom pokretu. Ratuje tijekom narednih godina u Makedoniji, gdje odlazi u više navrata. U balkanskim ratovima ratuje kao narednik u regularnoj vojsci Kraljevine Srbije.

Sudjelovao je u Balkanskim ratovima 1912./1913. kao pripadnik četničkih postrojbi. Tijekom prvog svjetskog rata zajedno s poraženom srpskom vojskom i srpskom vladom prebacio se na otok Krf. S činom poručnika, Pećanac je poslan u listopadu 1916. zrakoplovom natrag na područje Srbije, da osigura kontrolu nad pobunjenicima tijekom Topličkog ustanka; izgleda da se srpska vlada bojala represalija austrijskih okupacijskih vlasti nad narodom, pa je zadaća Koste Pećanca bila da okonča ustanak. Ustanici tome nisu bili skloni, a Pećanac je ostvario kontrolu nad odredom od stotinjak četnika s kojima je nastavio djelovati protiv Bugara. Ovaj angažman ga je poslije učinio najutjecajnijom osobom u četničkim organizacijama, te u njima srodnoj ORJUNI.[1]

Pećanac je bio jedan od trojice najistaknutijih četničkih vođa između dva svjetska rata - uz Punišu Račića i Iliju Trifunovića-Birčanina.[2]

Surađivao je s Nijemcima od prvog dana okupacije Jugoslavije. Bio je suparnik Draži Mihailoviću u borbi za kontrolu nad četnicima. Procjenjuje se da je u lipnju 1941. godine Pećanac kontrolirao oko 6500 ljudi, a u travnju 1942. godine oko 8500. Do kraja 1942. godine su njegove snage ili raspuštene, ili se stavile pod zapovjedništvo Draže Mihailovića.[3]

Sa stotinjak svojih četnika odlazi krajem 1942. godine u Sokobanju; primaju oni ondje plaće od vlasti Nedićeve Srbije. Ubijen je u Sokobanji 1944. od strane Mihailovićevih četnika.

Izvori[uredi | uredi kôd]