Kraljevica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevica
Kraljevica (grb).gif
Kraljevica
Kraljevica
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 4.579 stan.
Gradonačelnik Nada Turina Đurić (HNS)
Poštanski broj 51262
Autooznaka RI
Zemljovid
Kraljevica na karti Hrvatska
Kraljevica
Kraljevica
Kraljevica na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°16′N 14°34′E / 45.27°N 14.57°E / 45.27; 14.57
Kraljevica na karti Primorsko-goranska županija
Kraljevica
Kraljevica
Kraljevica na zemljovidu Primorsko-goranske županije
Koordinate: 45°16′N 14°34′E / 45.27°N 14.57°E / 45.27; 14.57

Kraljevica je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Kraljevica se sastoji od 6 naselja: Bakarac, Kraljevica, Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kraljevica se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, dvadesetak kilometara južno od Rijeke na ulazu u Bakarski zaljev, na raskrižju puteva RijekaSplit i ZagrebKrk tako da putnici iz unutrašnjosti imaju prvi kontakt s morem upravo na području Grada. U Kraljevicu se dolazi za par sati vožnje iz srednjoeuropskih centara, primjerice: Münchena koji je udaljen 506 km, Beč 511 km, Budimpešta 496 km, Graz 318 km, Venecija 256 km, Ljubljana 146 km i Zagreb 151 km. Naselja Kraljevica s poluotokom Oštro i Šmrika s uvalama Črišnjeva i Neriz nalaze se na blagom priobalnom pristranu, dok se Bakarac, Križišće te Veli i Mali Dol nalaze u zelenoj Vinodolskoj Dolini.

Geografske koordinate: 45°12'52" sjeverne zemljopisne širine 14°35'51" istočne zemljopisne dužine

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Grad Kraljevica na površini od 17,53 km ima 4759 stanovnika.

Uprava[uredi VE | uredi]

Grad Kraljevica je jedinica lokalne samouprave na području Primorsko – goranske županije, osnovana na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH od 30. siječnja 1997. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Šire područje Kraljevice nastanjeno je još od pretpovijesnog doba, u vrijeme Ilira (pleme - Liburni). Prvi arheološki nalazi povezani su s vlašću Rimskog Carstva koje je na tom području gradilo potrebnu infrastrukturu, o čemu svjedoče nalazišta u Bakru, na Plasu i u Bakarcu, a pretpostavlja se (na temelju nalaza) da su iznad Bakarca i Turinova sela bile sagrađene rimske stražarnice.

U ranom srednjem vijeku, postojala je nekropola Veli dol (danas istog naziva, kraj Križišća).

U XV. st. razvija se današnje mjesto Kraljevica iz prirodne luke Hreljina (danas je Hreljin, upravno, dio Grada Bakra). Prvi pisani dokumenti spominju 1443. godine Portum Re (tal. Porto Re; lat. Portus regius), što u prijevodu znači Kraljevska Luka. Više je teorija zašto se spominje kralja. Jedna kaže da je to za to što su se carine na robu koja je prolazila kroz luku, plaćale ugarskom kralju, a ta je najvjerojatnije i točna. Mjesto se u tom razdoblju razvijalo oko jezgre poznate kao Almis.

Kraljevica je najprije bila pod vlašću obitelji Zrinski koja je u XV. st. u današnjem centru mjesta sagradila Stari Grad (kaštel) koji je povezan s dvorištem župne crkve Sv. Nikole, zaštitnika Kraljevice. Dolaskom krčkih knezova Frankopana u Kraljevicu (udajom Ane Katarine za Petra Zrinskog), Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan grade dvorac "Nova Kraljevica" čija je gradnja završena 1521. godine. Bilo je to 50 godina prije smaknuća graditelja u Bečkom Novom Mjestu. "Nova Kraljevica" je sagrađena na zemlji obitelji Zrinski, a dvorac je poseban po tome što na središnjoj šterni (bunaru) nosi grb koji objedinjuje obiteljske grbove obitelji Frankopan i Zrinski.

Fortica i pogled na Riječki zaljev.

1729. godine odlukom Karla VI. u Kraljevici se osniva brodogradilište za austrijske brodove koji su trebali konkurirati Veneciji. To je, ujedno, i najstarije brodogradilište u Hrvatskom Primorju. Izgradnjom Karolinske ceste Kraljevica se razvija u trgovačko i lučko središte. Zahvaljujući spomenutoj cesti, na važnosti dobija i luka Bakar, mjesto nadomak Kraljevici u Bakarskom zaljevu, kamo se doprema drvo te proslijeđuje u ostatak primorja, na otoke te čak i u Veneciju. Izgradnjom Jozefinske ceste, Bakar gubi na važnosti te se promet prebacuje u Senj.

Do kraja XIX. st. Kraljevica je poznata luka za promet drvom i solju. Tada primat polako preuzimaju Rijeka i Trst.

Slabljenjem luke, počinje se u Kraljevici razvijati turizam. Prvenstveno u uvali Oštro gdje je Nijemac Olschbauer osnovao prvo kupalište u Primorju. On je 1904. god osnovao i hotel Liburnija koji je kasnije pretvoren u sanatorij. Zbog ponovnog buđenja brodogradnje, Olschbauer odustaje od liječilišta. Brodogradilište djeluje i između dva rata, a nakon rata postaje "Titovo Brodogradilište" te se obnavlja od razaranja u 2.svj.ratu.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Luka Kraljevica.

Kraljevica je poznata po jednom od najstarijih brodogadilišta na Mediteranu. Brodogradilište Kraljevica je osnovano 1729. g., a do 90-ih godina prošlog stoljeća nosilo je Titovo ime.

Danas je brodogradilište specijalizirano za izradu trajekata (Jadrolinija, Wight-Link), tankera (Sargeant-Marine, Interorient, Petrolmar), ratnih brodova za potrebe RH te specijalnih plovila i jahti.

Nakon 283 godine neprekidnoga rada, Brodogradilište Kraljevica prestaje postojati 4. lipnja 2012. godine. Vladinom odlukom o stečaju[1] radnici dobivaju otkaze i otpremnine, a prostor Brodogradilišta, vojni arsenal osnovan ukazom austrijskoga cara 1729., postaje dijelom povijesti.[2][3]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stari grad, dvorac Zrinski u centru uz crkvu te Novi grad rezidencijalni dvorac Zrinskih i Frankopana sa grbom ujedinjenja dviju velikaških porodica na "šterni" u atriju dvorca.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Kraljevica

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Hrvatsko glazbeno društvo "Zvijezda Danica" djeluje kao mješoviti pjevački zbor s 40-etak članova. Društvo je osnovano 1894. godine i od tada neprekidno djeluje na području amaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kraljevica
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.