Kraljevina Dalmacija
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
Nakon pada Napoleona, odredbama Bečkog kongresa 1814. i 1815. god. Dalmacija je pripojena Austrijskoj Carevini kao krunska zemlja. Da bi što više integrirao prostor od otoka Paga do Budve (a od 1878. do Bara), bečki dvor je osnovao posebnu teritorijalnu jedinicu: Kraljevinu Dalmaciju, te jedinstvenu zadarsku crkvenu pokrajinu (metropoliju), kojoj su podređene sve dalmatinske biskupije, uključujući Split i Dubrovnik, dotadašnja nadbiskupska središta. Imala je svoju vlastitu parlamentarnu skupštinu: Dalmatinski sabor, sa sjedištem u Zadru, a prestala je postojati nestankom Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine, kada je Hrvatski sabor donio odluku o prekidu državnopravnih veza sa Bečom i Peštom. Premda Dalmacija stvarno (de facto) nije bila sjedinjena s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom pod krunom Sv. Stjepana ona je oduvijek pravno (de iure) bila sastavni dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije koja ju je zato i nosila u svome imenu.
[uredi] Vidi još
[uredi] Vanjske poveznice
Ovaj članak dio je niza o Rana povijest
Srednji vijek
Habsburška Monarhija
Prvi svjetski rat
Versajska Jugoslavija
Drugi svjetski rat
Socijalističko razdoblje
Neovisna Hrvatska
|
Nedovršeni članak Kraljevina Dalmacija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||||||||