Kraljevina Slavonija

Ovaj članak dio je niza o povijesti Hrvatske Rana povijest Hrvatska prije Hrvata Podrijetlo Hrvata Bijela Hrvatska Srednji vijek Hrvatsko Kraljevstvo Primorska Hrvatska Panonska Hrvatska Crvena Hrvatska Zahumlje • Travunija • Paganija Istarska marka Hrvatsko-Ugarska Kraljevina Kraljevina Bosna Dubrovačka Republika Poljička Republika Habsburška Monarhija Hrvatska pod Habsburzima Kraljevina Slavonija Kraljevina Dalmacija Mletačka vlast Osmanska vlast Ilirske pokrajine Trojedna Kraljevina Prvi svjetski rat Hrvatska u Prvom svjetskom ratu Država SHS Versajska Jugoslavija Hrvatska u prvoj Jugoslaviji Banovina Hrvatska Drugi svjetski rat Nezavisna Država Hrvatska Narodnooslobodilački pokret Socijalističko razdoblje Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Neovisna Hrvatska Domovinski rat Povijest neovisne Hrvatske

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bila je provincija Habsburške Monarhije (kasnije prozvana Austro-Ugarska Monarhija) u 18. i 19. stoljeću. Provincija se protezala na današnjem prostoru Slavonije i Srijema. Južni dio Kraljevine Slavonije zvao se Vojna Krajina koja je također bila dio Habsburškoga Carstva.

Povijest

Kraljevina Slavonija 1751.

Kraljevina Slavonija nastala je iz Vojne Krajine 1745. kao jedna od zemalja krune sv. Stjepana, a bila je dio Kraljevine Hrvatske. Poslije 1849. Kraljevina Slavonija i Kraljevina Hrvatska smatrane su zasebnim kraljevskim zemljama. Jelaičićevom Nagodbom s Kraljevinom Mađarskom, Kraljevina Slavonija postala je sastavni dio Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a ta je ujedno bila i jedna od zemalja krune sv. Stjepana.

Stanovništvo

Austrijski popis stanovništva iz 1790. pokaziva da je tada u Kraljevini Slavoniji bila 131 000 (46,8%) Srba,128 000 (45,7%) Hrvata, 19 000 (6,8%) Mađara, i 2 000 (0,7%) Nijemaca. Pošto je u Kraljevinu Slavoniju bio uključen i Srijem (većinski naseljen Srbima) broj Srba je bio veći od broja Hrvata.

Druge statistike govore drugačije. 1787. u Slavoniji je bilo 265 670 stanovnika, a kroz godine 1804./1805. bilo je 286 349 stanovnika, no kleri i plemići nisu uračunati u statistiku. Narodnost je vrlo lako odrediti po novome religijskom popisu, jer su Hrvati, Nijemci i Talijani bili rimokatolici, no neki su Hrvati bili i pravoslavci. Samo su muškarci bili brojani u ovome popisu. Bilo je: 74 671 rimokatolika, 68 390 pravoslavaca, 1 744 kalvinista, 97 luterana i 160 Židova. Broj pravoslavaca bio je mnogo veći u Srijemu, 32 090 pravoslavaca i 12 633 rimokatolika. U drugim regijama Slavonije, Požegi i Virovitici i u gradu Požegi broj katolika bio je ogroman u odnosu na broj pravoslavaca. U to vrijeme doseljavanje iz ostalih krajeva Monarhije u Slavoniju je tek počelo, pa su rimokatolici uglavnom bili samo Hrvati. Broj Hrvata u Slavoniji bio je veći od broja Srba, dok je u Srijemu bilo obratno.

Izvori

• Peter Rokai, Zoltan Đere, Tibor Pal, Aleksandar Kasaš: "Istorija Mađara", Beograd, 2002.
• Mladen Lorković: "Narod i zemlja Hrvata", Split, reprint 2005.

Vanjske poveznice

• Karta
• Karta