Kraljevina Slavonija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kraljevina Slavonija
Königreich Slawonien
Regnum Sclavoniae
Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije
Flag of the Ottoman Empire (1517-1844).svg
1699.1868. Flag of the of Kingdom of Dalmatia, Slavonia and Croatia (1868-1918).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser)
Lokacija Kraljevine Slavonije
Slavonija 1751.
Glavni grad Osijek
Jezik/ci hrvatski, njemački, latinski.
Religija katoličanstvo
Vlada monarhija
Povijest
 - uspostavljena 1699.
 - ukinuta 1868.
Valuta gulden
Kraljevina Slavonija (Sclavonia) na staroj karti hrvatskih (i nekih susjednih) zemalja iz 18. stoljeća (u gornjem dijelu karte na sredini)

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bila je provincija Habsburške Monarhije (kasnije prozvana Austro-Ugarska Monarhija) u 18. i 19. stoljeću. Provincija se protezala na današnjem prostoru Slavonije i Srijema. Južni dio Kraljevine Slavonije zvao se Vojna Krajina koja je također bila dio Habsburškoga Carstva.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kraljevina Slavonija nastala je iz Vojne Krajine 1745. kao jedna od zemalja krune sv. Stjepana, a bila je dio Kraljevine Hrvatske. Poslije 1849. neki su Kraljevina Slavonija i Kraljevina Hrvatska htjeli držati zasebnim kraljevskim zemljama, iako je prema hrvatskom državnom pravu i kraljevom prisegom koju je dao kad je preuzeo hrvatsku krunu jasno prihvatio to kao dio hrvatskih zemalja. Nagodbom s Kraljevinom Mađarskom, Kraljevina Slavonija postala je sastavni dio upravne jedinice Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a ta je ujedno bila i jedna od zemalja krune sv. Stjepana.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema podacima iz 1802. godine, u Kraljevini Slavoniji živjelo je 148.000 (51,6%) katolika, 135.000 (47.2%) pravoslavaca i 3.500 (1.2%) protestanata.[1]

Prema drugim procjenama, 1787. u Kraljevini Slavoniji je bilo 265.670 stanovnika, a kroz godine 1804./1805. bilo je 286.349 stanovnika, no kleri i plemići nisu uračunati u statistiku. Samo su muškarci bili brojani u ovome popisu. Bilo je: 74.671 rimokatolika, 68.390 pravoslavaca, 1.744 kalvinista, 97 luterana i 160 Židova. Broj pravoslavaca bio je mnogo veći u Srijemu, 32.090 pravoslavaca i 12.633 rimokatolika. U drugim regijama Slavonije, Požegi i Virovitici te u gradu Požegi broj katolika bio je puno veći u odnosu na broj pravoslavaca. U to vrijeme doseljavanje iz ostalih krajeva Monarhije u Slavoniju je tek počelo, pa su rimokatolici uglavnom bili samo Hrvati. Broj katolika u Slavoniji bio je veći od broja pravoslavaca, dok je u istočnom Srijemu bilo obratno.

1857. godine Kraljevina Slavonija bila je pretežito agrarna zemlja. 72,3% zaposlenih u Osječkoj županiji bavilo se poljoprivredom, dok je taj postotak u Požeškoj bio 82,9%.[2] Prema službenom popisu, vjerski sastav po županijama bio je sljedeći (dio Srijema tada je bio u sastavu Srpskog vojvodstva i Tamiškog banata):[3]

Požeška županija

Osječka županija

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mladen Lorković, Narod i zemlja Hrvata, reprint, Split, 2005., str. 86.
  2. Mariann Nagy - Croatia in the Economic Structure of the Habsburg Empire in the Light of the 1857 Census, str. 88.
  3. Statistische übersichten über die bevölkerung und den viehstand von Österreich nach der zählung vom 31. october 1857, str. 120.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Peter Rokai, Zoltan Đere, Tibor Pal, Aleksandar Kasaš: "Istorija Mađara", Beograd, 2002.
  • Mladen Lorković: "Narod i zemlja Hrvata", Split, reprint 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Coat of arms of Croatia.svg

Ovaj članak dio je niza o
povijesti Hrvatske