Kraljevina Slavonija

Kraljevina Slavonija Königreich Slawonien Regnum Sclavoniae Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije ← 1699.–1868. → Zastava Grb Himna Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser) Glavni grad Osijek Jezik/ci hrvatski, njemački, latinski. Religija katoličanstvo Vlada monarhija Povijest  - Uspostavljena 1699.  - Ukinuta 1868. Valuta gulden

Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bila je provincija Habsburške Monarhije (kasnije prozvana Austro-Ugarska Monarhija) u 18. i 19. stoljeću. Provincija se protezala na današnjem prostoru Slavonije i Srijema. Južni dio Kraljevine Slavonije zvao se Vojna Krajina koja je također bila dio Habsburškoga Carstva.

Povijest

Kraljevina Slavonija 1751.

Kraljevina Slavonija nastala je iz Vojne Krajine 1745. kao jedna od zemalja krune sv. Stjepana, a bila je dio Kraljevine Hrvatske. Poslije 1849. neki su Kraljevina Slavonija i Kraljevina Hrvatska htjeli držati zasebnim kraljevskim zemljama, iako je prema hrvatskom državnom pravu i kraljevom prisegom koju je dao kad je preuzeo hrvatsku krunu jasno prihvatio to kao dio hrvatskih zemalja. Jelačićevom Nagodbom s Kraljevinom Mađarskom, Kraljevina Slavonija postala je sastavni dio upravne jedinice Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a ta je ujedno bila i jedna od zemalja krune sv. Stjepana.

Stanovništvo

Ovaj članak dio je niza o povijesti Hrvatske Rana povijest Hrvatska prije Hrvata Podrijetlo Hrvata Bijela Hrvatska Dolazak Hrvata Pokrštenje Hrvata Srednji vijek Srednjovjekovna hrvatska država Panonska Hrvatska Primorska Hrvatska Crvena Hrvatska Paganija • Zahumlje • Travunja Istarska marka Hrvatsko Kraljevstvo Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo Srednjovjekovna bosanska država Dubrovačka Republika Poljička Republika Habsburška Monarhija Stogodišnji hrvatsko-turski rat Hrvatska pod Habsburzima Osmanska vlast Vojna krajina Kraljevina Slavonija Mletačka vlast Kraljevina Dalmacija Francuska vlast Ilirske pokrajine Trojedna Kraljevina Prvi svjetski rat Hrvatska u Prvom svjetskom ratu Država Slovenaca, Hrvata i Srba Versajska Jugoslavija Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji Banovina Hrvatska Drugi svjetski rat Nezavisna Država Hrvatska Narodnooslobodilački pokret Socijalističko razdoblje Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Neovisna Hrvatska Domovinski rat Povijest neovisne Hrvatske

Druge statistike govore drugačije. 1787. u Slavoniji je bilo 265 670 stanovnika, a kroz godine 1804./1805. bilo je 286 349 stanovnika, no kleri i plemići nisu uračunati u statistiku. Narodnost je vrlo lako odrediti po novome religijskom popisu, jer su Hrvati, Nijemci i Talijani bili rimokatolici, no neki su Hrvati bili i pravoslavci. Samo su muškarci bili brojani u ovome popisu. Bilo je: 74 671 rimokatolika, 68 390 pravoslavaca, 1 744 kalvinista, 97 luterana i 160 Židova. Broj pravoslavaca bio je mnogo veći u Srijemu, 32 090 pravoslavaca i 12 633 rimokatolika. U drugim regijama Slavonije, Požegi i Virovitici i u gradu Požegi broj katolika bio je ogroman u odnosu na broj pravoslavaca. U to vrijeme doseljavanje iz ostalih krajeva Monarhije u Slavoniju je tek počelo, pa su rimokatolici uglavnom bili samo Hrvati. Broj katoličkih Hrvata u Slavoniji bio je veći od broja pravoslavnih Hrvata i Srba, dok je u Srijemu bilo obratno.

Izvori

• Peter Rokai, Zoltan Đere, Tibor Pal, Aleksandar Kasaš: "Istorija Mađara", Beograd, 2002.
• Mladen Lorković: "Narod i zemlja Hrvata", Split, reprint 2005.

Vanjske poveznice

• Karta
• Karta