Kras (Dobrinj)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Kras.
Kras
Kras na karti Krk
Kras
Kras
Kras na zemljovidu otoka Krka
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Nadmorska visina 266 m
Zemljopisne koordinate 45°06′32″N 14°36′00″E / 45.109°N 14.600°E / 45.109; 14.600Koordinate: 45°06′32″N 14°36′00″E / 45.109°N 14.600°E / 45.109; 14.600
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 184
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj

Smještaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se u unutrašnjosti otoka, gotovo na njegovom zemljopisnom središtu, na raskršću puteva koji vode iz Dobrinja prema Krku odnosno Malinskoj. Kras je najviše naselje na otoku Krku, smješten 266 metara nad morem. U neposrednoj blizini je i najviši vrh ovog dijela otoka, Kuševica, narodno Sv. Juraj, 311 m.n.m.

Prvi spomen mjesta[uredi VE | uredi]

Prvi puta se spominje 30. prosinca 1230. godine u staroj glagoljskoj listini. Toponomastičar i romanist Petar Skok izvodi ime Kras od predlatinske, možda ilirske riječi „carsus“ iz koje se razvila hrvatska riječ kras, krš.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Kras je 1780. godine imao 185 stanovnika, 1898. godine 584, a najviše godine 1935. njih 702. Od tada je, zbog snažne emigracije, broj žitelja u stalnom padu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u Krasu su živjela 184 stanovnika, pretežno starije dobi.

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Župna crkva posvećena je Antunu Padovanskom. Izgradila ju je i održavala istoimena bratovština 1669. godine.

Na samom vrhu Kuševica nalazi se mjesno groblje te ostaci nekadašnje crkvice Sv. Jurja, a u blizini je i najveća „gromača“ (nakupina kamenja) na otoku, „Vela gromača“.

Mediji[uredi VE | uredi]

  • U Krasu djeluje lokalna radio stanica „Radio Otok Krk“ ili skraćeno „Radio OK“.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Krasani se bave dijelom poljoprivredom, a dio ih radi u većim mjestima na otoku. S obzirom da je daleko od mora ili nekog značajnijeg turističkog centra, nema nikakvu turističku ponudu.

Poznate ličnosti[uredi VE | uredi]

  • Petar Strčić — član HAZU, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik, istaknuti hrvatski povjesničar, glavni urednik nekoliko zbornika, autor više pretežno povijesnih knjiga, predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, Čakavskoga sabora, sveučilišni profesor.
  • Fra Bonaventura Dudakrštenjem Roko, franjevac, bibličar, sveučilišni profesor, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik.[1]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]