Kreditna institucija
Kreditna institucija je pravna osoba čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.
Ovako definiran pojam obuhvaća široki opseg različitih vrsta financijskih institucija: banke, stambene štedionice, zadružne banke i druge institucije, ovisno o specifičnostima zakona u pojedinim zemljama.
Kreditna institucija vs. banka[uredi | uredi kôd]
Pojam "kreditna institucija" karakterističan je za zakonodavstvo Europske unije (osnovni propis koji regulira poslovanje kreditnih institucija jest "Direktiva 2006/48/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija") i u pravilu se koristi samo u zakonskim ili podzakonskim propisima.[1] U literaturi se ovaj termin rijetko koristi, a umjesto njega koristi se termin "banka". Prema tome, iako je kreditna institucija nominalno širi pojam od banke, u literaturi se oni praktično mogu smatrati sinonimima.
Kreditne institucije u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]
Budući da je Hrvatska u procesu usklađivanja svojeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, pojam "kreditna institucija" implementiran je 2008. godine u hrvatsku bankovnu regulativu Zakonom o kreditnim institucijama.
U Hrvatskoj postoje tri vrste kreditnih institucija:
- banke,
- štedne banke i
- stambene štedionice.
Banke[uredi | uredi kôd]
Banke su institucije koje primaju depozite (i druga povratna sredstva) te odobravaju kredite, a pored toga, ovisno o odobrenju dobivenom od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati i različite financijske usluge:
- otkup potraživanja (faktoring)
- financijski najam
- izdavanje garancija i drugih jamstava
- trgovanje financijskim instrumentima za svoj račun i za račun klijenta
- platne usluge
- usluge vezane uz kreditiranje (npr. prikupljanje i analiza podataka)
- izdavanje drugih instrumenata plaćanja
- iznajmljivanje sefova
- posredovanje na novčanom tržištu
- sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata
- upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
- poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
- savjetovanje pravnih osoba
- izdavanje elektroničkog novca
- investicijske i pomoćne usluge na tržištu kapitala
- poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja
- upravljanje platnim sustavima.[2]
Štedne banke[uredi | uredi kôd]
Štedne banke su kreditne institucije koje u usporedbi s bankama imaju sužen obuhvat usluga koje smiju obavljati:
- izdavanje garancija ili drugih jamstava
- kreditiranje, uključujući odobravanje potrošačkih i hipotekarnih kredita
- trgovanje za svoj račun instrumentima tržišta novca i stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
- platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima
- usluge povezane s poslovima kreditiranja
- obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja
- izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima
- iznajmljivanje sefova
- posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu.
U usporedbi s bankama štedne banke ne smiju obavljati usluge investicijskog bankarstva, ne smiju pružati usluge platnog prometa u inozemstvu i ne smiju trgovati izvedenim financijskim instrumentima.[2]
Stambene štedionice[uredi | uredi kôd]
Stambene štedionice su kreditne institucije koje prikupljaju depozite od fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba stambenih štedišta odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području Republike Hrvatske.[3]
S obzirom na različiti obuhvat poslova koje mogu obavljati, kreditne institucije imaju različite minimalne iznose temeljnoga kapitala. Banke moraju imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 40 milijuna kuna, štedne banke u iznosu od najmanje 8 milijuna kuna, a stambene štedionice u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna.[2]
Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Direktiva o kapitalnim zahtjevima 2006/48/EC, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2006L0048:20100330:EN:PDF, dostupno na: 17. siječnja 2011.
- ↑ a b c Zakon o kreditnim institucijama, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-kreditnim-institucijama-zadnji-31-12-2009.pdf Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2011. (Wayback Machine), dostupno na: 15. siječnja 2011.
- ↑ Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-stambena-stednja/zakon-o-stambenoj-stednji-i-drzavnom-poticanju-stambene-stednje- Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2011. (Wayback Machine), dostupno na: 17. siječnja 2011.