Kriminologija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kriminologija je proučavanje zločina kao socijalnog fenomena koja uključuje i povod, posljedice, razvoji i ponašanje kriminala, te utjecaj zakona. Kriminologija koristi znanstvenu metodu da bi testirala hipotezu i razvila teoriju kako je počinjen zločin. Iako radi isti posao (hvatanje zločinaca, zatvaranje, otkrivanje, sprečavanje zločina itd.), kriminologija se udaljava od zakona koji koristi policija, sudstvo i druga politička tijela.

Teorije zločina[uredi VE | uredi]

Postoje mnoge, a ove tri su glavne:

Anomija[uredi VE | uredi]

Bazirano na radu socijologa Roberta Mertona koji govori da u SADu ljudi traže priliku za slobodom, mirom i raznim prilikama. On je takav fenomen nazvao Američki san. Većina ljudi priznaje taj san i to im daje jaku psihološku i kulturološu motivaciju. Merton je koristio i izraz nitasta teorija, no ne kao Émile Durkheim, koji je to sve vidio kao dio dikotomije između što društvo očekuje od građana i što ti građani u stvarnosti mogu napraviti. Stoga, ako društvo ne ostvari taj san oni će preći na nezakonite mjere (zločin). To će uzrokovati porast devijantnih grupa (klanovi, bande, mafija, droga itd.).

Simbolički interakcionizam[uredi VE | uredi]

Bazira se na fenomenologiji Edmunda Husserla i Georga Herberta Meada, subkulturna teorija i teorija sukoba. Ovo mišljenje bazira se na odnosu snažne države, medija i knzervativnog vladanja elite, te odnosa manjih grupa jednih prema drugoj. Jače grupe postale su vladari menjih i oni tako dobivaju moć.


Scale of justice.png Nedovršeni članak Kriminologija koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.