Krnjeuša

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Krnjeuša
Krnjeuša na karti BiH
Krnjeuša
Krnjeuša
Krnjeuša na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Bosna
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Općina/Grad Bosanski Petrovac
Zemljopisne koordinate 44°41′N 16°14′E / 44.69°N 16.23°E / 44.69; 16.23Koordinate: 44°41′N 16°14′E / 44.69°N 16.23°E / 44.69; 16.23
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 958

Krnjeuša je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.


Krnjeuša se nalazi na visoravni koju čine kraška polja između planinskog masiva Grmeča i okolnih planina (Osječenica, Klekovača, Plješivica), a koja se proteže pravcem Bihać-Ključ, sa nadmorskom visinom između 500 i 600 metara. Krnjeuša je od Bosanskog Petrovca udaljena nešto više 20 km, kao i od Bosanske Krupe, dok je od Bihaća udaljena nešto manje od 40 km. Kroz naselje Krnjeušu prolazi put M 14.2, koji je uglavnom nije asfaltiran, a koji povezuje Bosanski Petrovac i Bosansku Krupu. Lokalnim putem u dužini od 8 km, kod naselja Vrtoče, Krnjeuša je povezana sa putem AVNOJ-a (Bihać-Jajce).

U zaseoku Lastve kraj Krnjeuše postoje "gradine" koje pripadaju antičkom dobu. Prilikom iskopavanja nađeni su predmeti iz brončanog i željeznog doba (ulomci keramike, privjesak, željezno koplje, brončana fibula na baglamu). Tragovi rimskog naselja datiranog u rasponu 2. do 3. stoljeća, srednjovjekovna crkva i nekropola, nalaze se iznad pravoslavnog groblja, sa ostacima rimske arhitekture i opeke. Odavde potječe više stela i ulomaka stela. To su ploče od vapnenca s natpisima na latinskom jeziku ukrašenim ornamentima. U samom groblju vidljivi su tragovi građevine s apsidom, vjerovatno crkve orijentirane istok-zapad, dimenzija 14x8m. Ovdje su sačuvana i dva stećka koja su iz srednjeg vijeka.[1][2]

Muslimansko stanovništvo na područje Krnjeuše se u većem broju počelo doseljavati nakon povlačenja Osmanlija iz središnje i južne Hrvatske, dok su Hrvati i Srbi to učinili nakon povlačenja Osmanlija i dolaska Austro-Ugarske 1878. godine.

Tragični događaji, prepuni zločina, zadesili su ovo selo 1941. godine, nakon njegovog ulaska u sastav Nezavisne države Hrvatske. Stradali su i Srbi i Hrvati samo zato što su pripadnici druge nacije a u zavisnosti od situacije na terenu i trenutnog odnosa snaga, zbog naizmjenične vlasti NDH, Talijana, Nijemaca, partizana i četnika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Krnjeuša
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 931 (97,18%) 847 (97,35%) 902 (99,55%)
Hrvati 4 (0,41%) 3 (0,34%) 3 (0,33%)
Muslimani 0 0 1 (0,11%)
Jugoslaveni 13 (1,35%) 19 (2,18%) 0
ostali i nepoznato 10 (1,04%) 1 (0,11%) 0
ukupno 958 870 906

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
  • Starine iz okoline Bosanskog Petrovca. -Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Krnjeuša koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.



  1. Starine iz okoline Bosanskog Petrovca. -Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902
  2. Bosna i Hercegovina u antičko doba. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988