Kušiti

Izvor: Wikipedija

Kušiti, zbirno ime za mnogobrojne narode velike afroazijske (bivša semitsko-hamitska) etnolingvističke porodice kojoj pripadaju s berberskim, čadskim, egipatskim, omotičkim (omotski) i semitskim narodima. Kušiti žive na velikom području istočnoafričkih država Etiopija, Kenija, Somalija, Tanzanija i jedan predstavnik u Sudanu (Bedža).

Jezici[uredi | uredi kôd]

Kušiti govore 47 jezika koji se dijele na sjeverne (Sudan; to su Bedža); središnje u Etiopiji i Eritreji; istočne, najbrojnija u Somaliji, Etiopiji i Keniji; i južne u Tanzaniji i Keniji.

Rana povijest[uredi | uredi kôd]

Kušiti spadaju u najstarije stanovništvo u dolini Nila. Njihovo ime izvedeno je od riječi Kuš (=crn) koje u Bibliji označava Hamovog sina i zemlju južno od Egipta, odnosno Nubiju i Abesiniju. Kuša, njihovo kraljevstvo javlja se još 2500 prije Krista sa središtem u Kermi. Kušiti će narednih godina ratovati s Egipćanima i drugim narodima (Asircima). Konačnu propast navijestit će preseljenje kraljevskog dvora iz Napate u Meroë (مرواه; merojski Medewi). Ovome prethodi 591 pr. Kr. napad egipatskog kralja Psametik 2 na Kuš i uništenju Napate, pa se Aspelta 580.-tih preseli u Meroë. Zadnji udarac zadaje im Rim 23.n.e. kada je Napata opljačkana. Kušovi potomci Kušiti danas su podijeljeni na brojne narode među kojima Somalci prednjače u svojoj brojnosti.

Podjela[uredi | uredi kôd]

A) 'Središnji Kušiti' :

  • Awiya ili Awi, Etiopija, govore jezikom awngi. 397,491 (popis, 1998) etničkih.
  • Bilen ili belin, Eritreja, 70,000 (1995).
  • Hamir, Etiopija, govore jezikom xamtanga, 158,231 (popis 1998) etničkih, od čega 143,369 govornika (1998).
  • Kunfal, srosni Awiyama, Etiopija, zapadno od jezera Tana. 2,000 (2000 M. Brenzinger)

B) 'Istočni Kušiti'

C) 'Sjeverni Kušiti'

D) 'Južni Kušiti'

  • Assa, Tanzanija
  • Burungi ili Burunge, etničkih 13,000 (2002), Tanzanija.
  • Dahalo, Kenija, etničkih 400.
  • Goroa, Tanzanija
  • Iraqw ili Mbulu. Tanzanija. Etničkih 462,000 (2001 Johnstone and Mandryk).
  • Kwadza, izumrli. Tanzanija.
  • Wasi, Tanzanija, govore alagwa. Etničkih 30,000 (2001 Kiessling).

Etnografija[uredi | uredi kôd]

Poglavito pastiri i nomadi. Posebno se ističu zbog posebnih obilježja Elmolo, jer su ribari, i pleme Dassenich po svojim frizurama i perjanicama od nojevog perja.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Ehret, C, Cushites and Highland and Plains Nilotes to AD 1800, Zamani: A Survey of East African History, East African Publishing House, Nairobi, 1968.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]