Kula (Bugojno, BiH)
Za druga značenja pogledajte Kula (razdvojba).| Kula | |
|---|---|
  Kula | |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | županija Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Bugojno |
| Zemljopisne koordinate | 44°04′N 17°28′E / 44.07°N 17.47°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 864 |
Kula je naseljeno mjesto u općini Bugojno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo je stradalo u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Tijekom bitke za Bugojno, već prvi dan bilo je mjestom borbi. Kula je tri kilometra sjeveroistočno od Bugojna, a predio Rudine bio je 80 metara udaljen od položaja Armije BiH. Borbe između pripadnika Armije BiH i pripadnika HVO-a su se, s kratkim vremenskim prekidima, vodile do srijede 21. srpnja 1993. 22. srpnja vojnici HVO-a pošli su u Kulu na Rudine da bi pokopali trojicu vojnika HVO-a koji su poginuli ondje. Kod improviziranog bunkera našli su tijela izrezana, izbodena noževima i jedno dekapitirano tijelo. Nisu ih uspjeli pokopati pa su mrtva tijela prekrili granama i vratili se u selo. 26. srpnja 1993. iz sela Udurlija, Luga, Čaušlija, Bristova, Rosulja, Kule i Vučipolja, Hrvati su se okupili u Crniču, odakle su preko sela Mračaja i Kupresa pošli ka Hercegovini, Hrvatskoj i dalje u svijet.[2]
Dana 20. kolovoza i 24. studenoga 1993. ubile su u Kuli postrojbe Armije BiH četiri Hrvata. To su: Ivica (Pero) Visković (r. 1906.), Pero (Frano) Palinić (r. 1933.), Ljuba (Ivo) Palinić (r. 1934.) i Vinko (Ivo) Palinić (r. 1934.)[3]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Kula | ||||||
| godina popisa | 1991.[4] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 480 (56,07%) | 347 (51,71%) | 222 (44,84%) | |||
| Hrvati | 346 (40,42%) | 315 (46,94%) | 273 (55,15%) | |||
| Srbi | 1 (0,11%) | 1 (0,14%) | 0 | |||
| Jugoslaveni | 6 (0,70%) | 7 (1,04%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 23 (2,68%) | 1 (0,14%) | 0 | |||
| ukupno | 856 | 671 | 495 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Kula | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 636 (73,61%) | |||||
| Hrvati | 181 (20,95%) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 47 (5,44%) | |||||
| ukupno | 864 | |||||
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. travnja 2020.
- ↑ HIC Ivica Mlivončić: Zločin s pečatom - Bugojno (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Hrvatsko nebo Daran: "Predsjednik izbliza": Galerija slika i mape zločina koje su počinili pripadnici tzv. Armije BiH nad Hrvatima (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
| |||||