Kumir
Kumir (rus. кумир; eng. idol) je kip rađen u drvetu ili kamenu s likom slavenskih božanstava. Postavljani su ili na središnja mjesta u hramovima ili na ona brda u okolini naseljenih mjesta koja su bila povezivana sa slavenskim božanstvima.[1] Kumire nalazimo diljem slavenskog svijeta i oni nerijetko omogućavaju da se označe granice prostiranja srednjovjekovnih slavenskih država (kameni kumir boga Triglava nađen je u Grejbergu[kako se ovo izvorno piše?] kraj Esbjerga u Danskoj). Kumire božanstvima tzv. kijevskog panteona slavenske vjere rađene od drveta s ukrasima od plemenitih kovina 980. je godine podigao knez Vladimir na brdu kraj Kijeva.[2] Tijekom križarskih ratova protiv poganskih zapadnih Slavena kumiri su uništeni.[3][4] ili pri pokrštavanju tijekom srednjeg vijeka. Povećavanjem popularnosti rodnovjerja među slavenskim narodima, tijekom 20. i početkom 21. stoljeća, podignuti su kumiri u Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Sloveniji,[5] Srbiji[6] i drugim slavenskim državama.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ „Hod kroz godinu“, Vitomir Belaj, drugo izdanje, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-212-334-0
- ↑ „Povijest minulih ljeta“
- ↑ Saxo Grammaticus, Gesta Danorum
- ↑ Helmold von Bosau, Chronica Slavorum
- ↑ Perunov kip v Turnem. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. kolovoza 2011. Pristupljeno 17. listopada 2012.
- ↑ Kumir na Ravništu, RTS, 25. srpnja 2011.