Kurikulum
Kurikulum, kurikul (lat. curriculum), raznovrsno je korišten termin, a Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika donijelo je odluku da se riječ curriculum na hrvatski jezik ne može prevesti kao kurikulum, nego hrvatskim nazivima naukovna osnova ili nastavni uputnik. Naziv nastavni uputnik je od 2005. neko vrijeme upotrebljavan u dokumentima Ministarstva (Vodič kroz HNOS). [1]
„Sama riječ uputnik (latinski: curriculum, slovenski: učni načrt) upućuje sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa na to:
- što se uči i zašto;
- kako se uči;
- kada se uči;
- gdje se uči.”[2]
Kurikul obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja (cilj, zadaće, sadržaji, organizacija, metode, mediji, strategije).
Temeljna mu je karakteristika "učeniku orijentirano učenje", ali precizno artikulirano (algoritmizirano), zato se svako planiranje i programiranje ne može nazvati kurikulumom, nego samo ono koje zadovoljava metodologijske uvjete, kriterije i tehnologiju izrade kurikula.
Hrvatski je nacionalni uputnik u sklopu HNOS-a iz 2006. godine uključio sve ključne sastavnice europskih nacionalnih kurikula, nove nastavne metode, istraživačku nastavu, interdisciplinarnost, kompetencije učenika, integralno planiranje, vrednovanje rezultata. [1]
[uredi] Unutarnje poveznice
[uredi] Bilješke
- ↑ 1,0 1,1 Vladimir Paar, Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo u Zagrebu, god. 57., br. 2., 41.-80., Zagreb, travanj 2010., str. 56-57
- ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Vodič kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb, 2005., str. 33. (preuzeto 30. studenoga 2010.)
