Lübeck

Koordinate: 53°52′N 10°41′E / 53.867°N 10.683°E / 53.867; 10.683
Izvor: Wikipedija
Hanzeatski grad Lübeck
Die Hansestadt Lübeck
Hanzeatski grad Lübeck
Grb grada Hanzeatski grad Lübeck
Koordinate: 53°52′N 10°41′E / 53.867°N 10.683°E / 53.867; 10.683
Država Njemačka
Savezna država Zastava Schleswig-Holsteina Schleswig-Holstein
Upravno područje Lübeck
Gradonačelnik Bernd Saxe (SPD)
Površina 214,14 km2
Nadmorska visina 13 m
Stanovništvo 211.541 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 988 stan./km2
Poštanski broj 23501 – 23570
(stari 2400)
Pozivni broj 0451 i 04502
Registarska oznaka HL
Službena stranica luebeck.de
Karta
Hanzeatski grad Lübeck na zemljovidu Njemačke
Hanzeatski grad Lübeck
Hanzeatski grad Lübeck
Položaj grada na karti Njemačke

Lübeck [▶] (donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein. Kroz grad, koji je najveća njemačka luka na Baltiku, protječe rijeka Trave. Hamburg je udaljen 65 km u smjeru jugozapada. Lübeck je nekoliko stoljeća bio glavni grad Hanzeatske lige ("kraljica Hanze"). Stari se dio grada nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Lübeck je rodno mjesto njemačkog kancelara Willyja Brandta.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prostor oko Lübecka je bio naseljen od neolitika. Oko 700. godine se naseljavaju Slaveni, a u tom prostoru već je mnogo Germana. Slaveni su osnovali naselje Liubice sjeverno od današnjeg grada. Na tom prostoru su živjeli Slaveni Obodriti (Bodrići), a Liubice su bile njihovo najvažnije naselje.

Pečat grada Lübecka iz 1280. god.

Današnji grad osnovao je grof od Schauenburga i Holsteina Adolf II. 1143. godine. Sagradio je tvrđavu na otoku Bucu na rijeci Trave. U tom gradu su se naselili Nijemci. Grad je često mijenjao vlasnike. Između 1217. i 1227. su ga zauzeli Danci. Od 1200. postaje glavna baza Teutonskih vitezova za osvajanje Baltika. Godine 1227. Fridrik II. proglasio ga je slobodnim carskim gradom. Postao je članom Hanze, saveza trgovačkih gradova na Baltičkom i Sjevernom moru. Do 14. st. je postao najveći i najznačajniji trgovački grad unutar Hanze i najznačajnija njemačka luka. Grad je nastradao u nekoliko ratova Hanze protiv Danske. U Tridesetogodišnjem ratu u 17. st. je bio neutralan, ali je doživio veliko razaranje. Godine 1669. Hanza je raspuštena, a Lübeck je ostao slobodni grad i trgovačko središte.

Tijekom Napoleonskih ratova okupirali su ga Francuzi. Ostao je samostalan grad sve do ujedinjenja Njemačke 1871. Od 1866. je bio član Sjevernonjemačkog saveza. S vremenom jača značenje Hamburga i njegove luke, a opada značenje Lübecka. Lübeck je bio prvi njemački grad koji su Saveznici bombardirali u 2. svj. ratu. Dne 28. ožujka 1942. godine britanski bombarderi bacili su na Lübeck 300 tona bomba i za samo 32 sata ovaj se grad pretvorio u veliki kotao. Pet od sedam tornjeva bilo je teško oštećeno i svaka peta stambena kuća pretvorena je u pepeo.[1] Nakon rata se u grad naselilo mnogo izbjeglica. Blizu grada je prolazila granica dvije Njemačke.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Lübeck se nalazi na sjeveru Njemačke na Baltičkom moru. Nalazi se na estuariju (širokom ušću) rijeke Trave. Ušće je pogodna prirodna luka. Centar grada se nalazi na otoku na rijeci. Postoji kanal do rijeke Elbe. Reljef je nizinski (Pribaltička nizina).

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Crkva sv. Marije.

Stari grad je većinom sačuvao srednjovjekovni izgled sa starim zgradama i uskim ulicama. Tipične su zgrade u sjevernogotičkom (baltičkogotičkom) stilu (građene od crvene cigle bez fasade sa zelenim krovovima). U grad se nekoć moglo ući samo kroz četvera gradska vrata, od kojih su dvoja sačuvana, slavna vrata Holstentor (1478.) i Burgtor (1444.).

Središtem starog grada dominira sedam crkvenih tornjeva od kojih su najstariji toranj gradske gotičke katedrale i Crkve sv. Marije (Marienkirche), obje iz 13. i 14. stoljeća.

Ostale značajne građevine su:

  • Gradska vijećnica (Lübecker Rathaus).
  • Crkva Svete Katarine koja je nekada bila dio samostana, današnje latinske škole Katharineum.
  • Kuća Thomasa Manna.
  • Kuća Güntera Grassa.
  • Crkva Svetog Lovre koje se nalazi na mjestu groblja umrlih od kuge u 16. stoljeću.
  • Crkva Svetog Jakova (Lübecker Jakobikirche, 1334.).
  • Povijesno skladište soli (Salzspeicher) gdje je sol iz Lüneburga čekala na isplovljavanje prema baltičkim lukama.

Poput mnogih drugih njemačkih gradova, i Lübeck ima dugu tradiciju Božićnog sajma u prosincu, koji uključuje slavnu tržnicu ručno rađenih predmeta u Bolnici Svetog Duha (Heiligen-Geist-Hospital) koja se nalazi na sjevernom kraju ulice Königstrasse.

Muzeji[uredi | uredi kôd]

U Lübecku se nalazi veliki broj manjih muzeja poput muzeja St. Annen, Behnhaus i Holstentor. Muzej kazališnih lutaka u Lübecku je privatnom vlasništvu, a u gradu se nalazi i atraktivna fontana lightvessel koja je izrađena kao rekonstrukcija hanzeatske karavele iz 15. stoljeća.

Hanzeatski grad Lübeck
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1987. (11. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:272
Koordinate53°52′11″N 10°41′11″E / 53.8697°N 10.6864°E / 53.8697; 10.6864 (WD)
Lübeck na zemljovidu Njemačke
Lübeck
Lübeck

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lübeck

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Najljepša mjesta na svijetu, LEO COMMERCE, Rijeka-Zagreb 2009., str. 78.
  2. www.ville-larochelle.fr. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. listopada 2017. Pristupljeno 13. srpnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)