Život ljudski

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s La Condition humaine)

Život ljudski (franc.La Condition Humaine; prevedeno još i kao: Život čovjekov, Ljudska sudbina) je roman francuskog književnika Andrea Malrauxa objavljen 1933. godine. Roman govori o neuspješnoj komunističkoj revoluciji u Šangaju 1927. godine i egzistencijalnim pitanjima koja muče različite likove upletene u zbivanja. Likovi su različitih porijekla, osobnosti i uvjerenja, a kroz njihove sudbine autor obrađuje teme smisla života, načina smislenog umiranja, međuljudskih odnosa i dostojanstva. Naglašena su i socijalna pitanja. Iako se Malraux vidljivo ne priklanja ni jednoj sukobljenoj strani, većina likova su komunisti ili su povezani s njima.

Roman je krajem 1933. dobio prestižnu književnu nagradu Goncourt. U posjetu Moskvi sljedeće godine, Malraux je razgovarao s filmskim redateljem Sergejom Ejzenštejnom o ekranizaciji, no planovi nisu ostvareni jer je Ejzenštejn smatrao da se Staljinu neće svidjeti poruke romana. Kineski građanski rat je bio tema i ranijeg Malrauxovog romana Osvajači, objavljenog 1928. godine, prije nego što je uopće i posjetio Kinu.

Radnja i likovi[uredi | uredi kôd]

Radnja se odvija kroz razdoblje od tri tjedna (izuzev epiloga), a najvećim djelom je smještena u Šangaj. U gradu je 1927. vlast preuzeo Kuomintang nakon čega je došlo do razlaza interesa između komunista i građanskog krila stranke predvođenog Čang Kaj Šekom. Sukob je ubrzo prerastao u krvavi obračun u kojemu su nadjačani komunisti poraženi i pobijeni.

Roman nema istaknuti glavni lik: bavi se sudbinama nekoliko ljudi povezanih međusobnim odnosima i situacijom u kojoj se nalaze. Svi su prikazani kao tipski predstavnici određenih društvenih skupina, životnih stilova i uvjerenja. Glavni likovi su: Chen, Kyo Gisors, stari Gisors, May, Katov, barun de Clappique i Ferral. Sporedni su: Hemmelrich, Valerie, Suan, Pei i König. Većina važnijih likova su Europljani.

Chen je revolucionar i profesionalni ubojica koji u terorizmu i ubijanju pronalazi smisao života, dajući im gotovo ritualni i mistički značaj. Opsjednut smrću i progonjen vlastitim unutrašnjim sukobima, završava život u samoubilačkom napadu na Čang Kaj Šeka, rješavajući na taj način svoju patnju.

Kyo je vođa pobune koji se svim silama trudi zadržati vlast u rukama komunista. On je smisao života pronašao u komunističkoj ideologiji i služenju revolucionarnom pokretu. Uz veliki rizik kojem se izlaže, istovremeno ga muči i narušeni odnos s djevojkom, njemačkom liječnicom May, s kojom je u slobodnoj vezi, iako nije siguran je li to ono što želi. Na kraju je uhvaćen i zajedno sa svojim drugovima zarobljen u dvorani odakle ih pojedinačno odvode u mučnu smrt, spaljivanje u kotlu lokomotive. Ipak zadovoljan svojim životnim izborom, smatrajući da i njegova smrt ima smisla, čini samoubojstvo pomoću kapsule cijankalija prije nego što ga odvedu.

Katov je iskusni ruski revolucionar i komunistički agitator progonjen sjećanjima na vlastitu prošlost; jedan je od glavnih organizatora revolucije. Na kraju je također zarobljen i zajedno s ostalima očekuje da ga živog spale. Svoju kapsulu cijankalija poklanja dvojici drugih zarobljenika i smireno odlazi u smrt.

Ferral je ambiciozni francuski kapitalist i političar koji rukovodi organizacijom francuskih gospodarskih interesa na Dalekom istoku. Potječe iz ugledne obitelji i životni ciljevi mu se kreću oko politike i stjecanja moći. Uz poslovne brige muče ga i neuspješni odnosi sa ženama.

Barun de Clappique je francuski trgovac, krijumčar i spletkar. Naizgled vrlo raspoložen i zabavan čovjek, omiljen u društvu, psihički je vrlo rastresen, ponekad i na rubu samoubojstva. Utjehu za svoje patnje pronalazi u kockanju; osjećaj koji doživljava prilikom kockanja, samoubojstva bez smrti, čini mu veliki užitak, a njegova strast graniči s opsesijom. Zbog suradnje s Kiom prisiljen je napustiti Šangaj što čini prerušavajući se u mornara i ukrcavajući se na brod kao slijepi putnik jer je svjesno prokockao sav novac za bijeg.

Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]