Languedoc-Roussillon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Languedoc-Roussillon
Položaj regije Languedoc-Roussillon u Francuskoj
Departmani Aude (11)
Gard (30)
Hérault(34)
Lozère (48)
Pyrénées-Orientales (66)
Prefektura Montpellier
Ukupno stanovnika 2 548 000 stanovnika
(2007.)
Gustoća 93 stanovnika/km2
Površina 27.376 km2
Broj okruga 14
Broj kantona 186
Broj općina 1 545
Predsjednik
regionalnog vijeća
Damien Alary

Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) francuska je regija podijeljena na pet departmana, koji su dijelovi starih francuskih provincija Languedoc i Roussillon.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovo su područje Rimljani pokorili u prvom stoljeću prije Krista. U petom stoljeću to su područje zauzeli najprije Vandali, a poslije Vizigoti. Vizigoti su vladali tim područjem kao i dijelovima Španjolske do napada Maura 719. Regija Languedoc promijenila je više vladara u narednih 500 godina, da bi konačno bila priključena kraljevini Francuskoj 1271. Pirenejskim ugovorom Roussillon je priključen Francuskoj 1659. U srednjem je vijeku ovo područje bilo veliko bojište vjerskih ratova.

Administracija[uredi VE | uredi]

Od lokalnih izbora 2004. godine na vlasti je Socijalistička partija na čelu sa Georgesom Frêcheom s 43 zastupnička mjesta u regionalnom vijeću. UMP ima 16 zastupničkih mjesta, a ekstremno desni FN 8 mjesta.

Politika[uredi VE | uredi]

Politika u regiji Languedoc-Roussillon dugi je niz godina obilježena suparništvom između dvije osobe: Jacquesa Blanca (koji je predsjedao regionalnim vijećem osamnaest godina) i Georgesa Frêchea, njegova protivnika iz Socijalističke partije, koji ga je naslijedio u ožujku 2004.

Regija je doživjela velike promjene od stupanja Georgesa Frêchea na vlast. Zastava i grb koji su simbolizirali stare provincije su promijenjeni. Nova je vlast pokrenula i kampanju mijenjanja imena regije iz Languedoc-Roussillon u Septimanie, kako bi se uklonilo dugogodišnje suparništvo između Languedoca i Roussillona i jače ujedinila regija. Ime Septimanie ili na hrv. Septemanija korišteno je za ovo područje još za vrijeme Rimskog Carstva. Teško je ustanoviti hoće li do ove promjene doći, jer ovo ime nije korišteno još od 9. stoljeća.

U roussillonskom dijelu regije vrlo je izražen katalonski nacionalizam, čije pristaše se bore za osamostaljivanje departmana Pyrénées-Orientales u samostalnu regiju Francuske. Nova bi se regija najvjerojatnije zvala Sjeverna Katalonija (katalonski: Catalunya Nord), ali izgledi za ovo su vrlo mali.

Veći su izgledi za spajanje regija Languedoc-Roussillon i Pireneja-Jug u jednu veliku regiju, čime bi se pokušao smanjiti broj regija u Francuskoj. Ovakvo spajanje bi vjerojatno podržala desničarska oporba u Béziersu, Narbonneu i posebno u Nîmesu, gdje postoji snažna oporba vodstvu u Montpellieru.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Regija na jugu graniči sa Španjolskom i Sredozemnim morem (Lionski zaljev) i sa slijedećim francuskim regijama: Provansa-Alpe-Azurna obala, Rona-Alpe, Auvergne, Pireneji-Jug. Regija je geografski veoma raznolika, karakteriziraju je Pireneji, Cévennes, Rona i brojne druge planine i doline.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo u ovoj regiji ovisi o jednom najvažnijem faktoru, suncu, koje utječe na dvije najvažnije gospodarske grane u ovoj regiji: turizam i poljoprivredu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po prirodnom priraštaju ovo je vrlo jaka regija u Francuskoj. Procjenjuje se da će 2030. godine ova regija imati 3 100 000 stanovnika, što je porast od 34 % naspram 2000. godine. Ovom broju uvelike pridonose unutarnje migracije u Francuskoj. Glavni razlog doseljavanja stanovništva u ovu regiju je nezaposlenost.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]