Languedoc-Roussillon

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Languedoc-Roussillon
Položaj regije Languedoc-Roussillon u Francuskoj
Departmani Aude (11)
Gard (30)
Hérault(34)
Lozère (48)
Pyrénées-Orientales (66)
Prefektura Montpellier
Ukupno stanovnika 2 548 000 stanovnika
(2007.)
Gustoća 93 stanovnika/km2
Površina 27.376 km2
Broj okruga 14
Broj kantona 186
Broj općina 1 545
Predsjednik
regionalnog vijeća
Christian Bourquin

Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je regija Francuske podijeljena na pet departmana, koji su dijelovi starih francuskih provincija Languedoc i Roussillon.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovo područje su Rimljani pokorili u prvom stoljeću prije Krista. U petom stoljeću to područje su zauzeli prvo Vandala, a kasnije Vizigoti. Vizigoti su vladali tim područjem kao i dijelovima Španjolske do napada Maura 719. Regija Languedoc je promijenila više vladara u 500 godišnjem periodu, da bi konačno bila priključena kraljevini Francuskoj 1271. Pirenejskim ugovorom Roussillon je priključen Francuskoj 1659. U srednjem vijeku ovo područje je bilo veliko bojište vjerskih ratova.

Administracija[uredi VE | uredi]

Od lokalnih izbora 2004. godine na vlasti je Socijalistička Partija na čelu sa Georges Frêcheom sa 43 zastupnička mjesta u regionalnom vijeću. UMP ima 16 zastupničkih mjesta, a ekstremno desni FN 8 mjesta.

Politika[uredi VE | uredi]

Politika u regiji Languedoc-Roussillon je dugi niz godina obilježena suparništvom između dvije osobe: Jacques Blanc (koji je presjedavao regionalnim vijećem osamnaest godina) i Georges Frêche, njegov protivnik iz Socijalističke Partije, koji ga je naslijedio u ožujku 2004.

Regija je doživjela velike promjene od stupanja Georges Frêchea na vlast. Zastava i grb koji su simbolizirali stare provincije su promjenjeni. Nova vlast je pokrenula i kampanju mjenjanja imena regije iz Languedoc-Roussillon u Septimanie, kako bi se uklonilo dugogodišnje suparništvo između Languedoca i Roussillona i jače ujedinila regija. Ime Septimanie ili na hrv. Septemanija je korišteno za ovo područje još za vrijeme Rimskog Carstva. Teško je ustanoviti hoće li do ove promjene doći, jer ovo ime nije korišteno još od 9. stoljeća.

U roussillonskom dijelu regije je vrlo izražen katalonski nacionalizam, čije pristaše se bore za osamostaljivanje departmana Pyrénées-Orientales u samostalnu regiju Francuske. Nova regija bi se najvjerojatnije zvala Sjeverna Katalonija (katalonski: Catalunya Nord), ali izgledi za ovo su vrlo mali.

Veći su izgledi za spajanje regija Languedoc-Roussillon i Pireneja-Jug u jednu veliku regiju, čime bi se pokušao smanjiti broj regija u Francuskoj. Ovakvo spajanje bi vjerojatno podržala desničarska oporba u Béziersu, Narbonneu, i posebno u Nîmesu, gdje postoji snažna oporba vodstvu u Montpellieru.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Regija na jugu graniči sa Španjolskom i Sredozemnim morem (Lionski zaljev), i sa slijedećim francuskim regijama: Provansa-Alpe-Azurna obala, Rona-Alpe, Auvergne, Pireneji-Jug. Regija je geografski veoma raznolika, karakteriziraju je Pireneji, Cévennes, Rona i brojne druge planine i doline.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo u ovoj regiji ovisi o jednom najvažnijem faktoru, suncu, koje utječe na dvije najvažnije gospodarske grane u ovoj regiji: turizam i poljoprivreda.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po prirodnom priraštaju ovoj je vrlo jaka regija u Francuskoj, procjenjuje se da će 2030. godine ova regija imati 3 100 000 stanovnika, što je porast od 34 % naspram 2000. godine. Ovom broju uvelike pridonose unutarnje migracije u Francuskoj, glavni razlog doseljavanja stanovništva u ovu regiju je nezaposlenost.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.