Larisa (mitologija)

Izvor: Wikipedija

Larisa (grč. Λάρισα, Lárisa) u grčkoj mitologiji nimfa je iz Tesalije.

Karakteristike[uredi | uredi kôd]

Po njoj je nazvan i istoimeni grad, a njezin je lik prikazivan i na kovanu novcu toga grada. Bile su to drahme, kovane između 400. pr. Kr. i 340. pr. Kr., na kojima je prikazana s trima četvrtinama lica i gracioznom, lepršavom kosom.[1] Taj je stil Kimon kopirao od prikaza glave nimfe Aretuze s tetradrahmi.[2] Prema tesalskim dokazima, takav se novac proizvodio do 320. pr. Kr.[3] Drugi novčići prikazuju Larisu kako sjedi, drži hidriju, ćup za vodu, s izvorom u blizini, što je povezuje s vodenim nimfama.[4]

Mitologija[uredi | uredi kôd]

Pauzanije piše da je Pelazgova kći. No, Helanik govori da su sinovi Posejdona i Larise bili Ahaj, Ftij i Pelazg. Strabon je naziva kćeri Piaza, princa iz Pelazga.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. Mørkholm: str. 85.
  2. Larson: str. 166., Mørkholm: str. 85.
  3. Bellinger: str. 57. - 60.
  4. Larson: str. 165.
  • Bellinger, A. R.: The Thessaly hoard on 1938 in INC Rome Atti, 1965.
  • Larson, Jennifer S.: Greek Nymphs: Myth, Cult, Lore, Oxford, Oxford University Press, 2001.
  • Mørkholm, Otto: Early Hellenistic Coinage from the Accession of Alexander to the Peace of Apamaea (336-188 BC), Cambridge, Cambridge University Press, 1991.
  • Pauzanije: Opis Grčke, 2.24.1.
  • Strabon: Geographika, XIV.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]