Laslo Móholy-Nágy

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

László Moholy-Nagy (Bácsborsód, 20. srpnja 1895. - Chicago, Illinois, 24. studenog, 1946.), mađarski slikar i fotograf i profesor na školi za dizajn Bauhaus.

Bio je pod velikim utjecajem umjetničkih ideja konstruktivizma. Snažno je zagovarao ideju integracije tehnologije i industrije u umjetnost.

Životopis[uredi VE | uredi]

Moholy-Nagy, rođen je kao László Weisz, u obitelji židovsko - mađarskog podrijetla. Promjenio je prezime Weisz, u mađarsko Nagy po svojem ujaku. Nakon studija prava i služenja u vojsci za Prvog svjetskog rata, oduševio se umjetnošću ruskog konstruktivizma, za posjeta Beču 1919. Oduševili su ga radovi; Kazimira Maljeviča, Naum Gaboa i El Lisickog. 1923, uskočio je umjesto Johannesa Ittena kao nastavnik na pripremnoj godini u Bauhausu. U toku svog djelovanja na školi, vremenom je postajao sve inovativniji i učikovitiji u radu na fotografiji, tipografiji, slikarstvu, kiparstvu, tisku i industrijskom oblikovanju. Ali fotografija je ostala njegova glavna ljubav. On je iskovao termin Nova vizija(the New Vision) jer je čvrsto vjerovao da fotografija, može pomaknuti granicu zora, i ostvariti nove puteve koje ljudsko oko nemože vidjeti. Svoje teorijske nazore o umjetnosti i pedagoškom radu, iznio je u knjizi Nova Vizija, od materijala do arhitekture. Često i rado je eksperimentirao sa fotografijom kao medijem, unutar Bauhausa je radio na mnogim odjelima; poput; slikarstva, fotografije, kiparstva, kiparstva, metala. Utjecao je na mnoge svoje učenike, poput Marianne Brandt. Iz Bauhausa se povukao 1929. Bio je i izdavač u umjetničko fotografskog avangardnog časopisa International Revue i 10 od 1927. do 1929.

Kad mu je onemogućen rad u Njemačkoj, emigrirao je u Pariz, pa zatim u Nizozemsku, da bi se 1935. skrasio u Engleskoj. Jedno vrijeme u Londonu, živio je zajedno sa Walter Gropiusom, čak je i kovao planove o osnutku Novog Bauhausa u Engleskoj. Zatim se prihvatio nastavničkog posla na Royal College of Art, i rada na raznim dizajnerskim projektima po Londonu. 1937. prihvatio je poziv od Waltera Paepckea (američkog poduzetnika), da se preseli u Chicago, i postane ravnatelj Novog Bauhausa. Čitav koncept ove škole, ostao je u osnovi isti po uzoru na onaj iz Njemačke. Nažalost ova škola je ubrzo prestala sa radom (1938.) zbog financijskih poteškoća. Međutim čovjek koji ga je doveo u Ameriku Paepcke, nije ga zaboravio, 1939. uz njegovu pomoć Moholy-Nagy je osnovao Školu za dizajn. 1944., ova škola postala je Institute of Design. Nažalost ni ovo stanje stabilnosti nije dugo potrajalo, Moholy-Nagy umro je od leukemije u Chicagu 1946.

  • U njegovu čast Univerzitet za Umjetnost i Dizajn u Budimpešti, prezvan je u Moholy-Nagy Univerzitet za Umjetnost i Dizajn.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]