Lawrence od Arabije (1962.)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lawrence od Arabije
Lawrenceof arabia.jpg
Naslov izvornika Lawrence of Arabia
Redatelj David Lean
Producent Sam Spiegel
Scenarist Robert Bolt
Michael Wilson (nepotpisan)
Glavne uloge Peter O'Toole
Omar Sharif
Anthony Quinn
Alec Guinness
Jack Hawkins
José Ferrer
Anthony Quayle
Claude Rains
Glazba Maurice Jarre
Snimatelj Freddie Young
Montaža Anne V. Coates
Distributer Columbia Pictures
Godina izdanja 1962.
Trajanje 227 min.
Država Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik engleski
arapski
turski
Proračun $15,000,000
Profil na IMDb-u

Lawrence od Arabije (eng. Lawrence of Arabia) je slavni pustolovno povijesni epski film iz 1962. kojeg je režirao David Lean. To je ujedno i nadimak za T. E. Lawrencea kojemu su dali Arapi. Radnja se vrti oko stvarnog događaja, dolaska britanskog časnika Lawrencea (glumi ga Peter O'Toole) na Arapski poluotok te njegovo vođenje Arapa protiv Turaka. "Lawrence od Arabije" je s vremenom stekao status klasika te se nalazi i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com.

Filmska ekipa[uredi VE | uredi]

Režija: David Lean

Glume: Peter O'Toole (T. E. Lawrence), Omar Sharif (Sherif Ali), Anthony Quinn (Auda), Alec Guinness (Princ Feisal), Claude Rains (Gospodin Dryden) i drugi.

Radnja[uredi VE | uredi]

Prvi svjetski rat. T. E. Lawrence je mladi činovnik u jednoj britanskoj vojnoj bazi u Egiptu. Fasciniran je orijentalnom kulturom te se dosađuje na svojem poslu. Jednog dana dobiva zadatak otići duboko u Arapski poluotok, pronaći princa Feisala i "procijeniti situaciju". Oduševljen zadatkom, Lawrence tamo upozna princa i Sherifa Alija te shvati da se Arapi međusobno bore i da tako gube bitku protiv Turaka koji sve više zauzimaju teritorij Arapskog poluotoka. Lawrence uspije ujediniti Arape i u velikoj bitci zauzeti grad Akabu te tako postane slavan borac.

I kasnije mu akcije donose uspjeh, sve dok ne biva zatočen i mučen u gradu Der'a, gdje izgubi entuzijazam za ulogu vođe. Ipak, britanska vojska ga uspije nagovoriti da po posljednji put vodi arapsku pobunu i osvoji Damask, što ovaj i učini, ali i dopusti masakr nad Turcima. Jednom kada je obavio svoju ulogu, britanska vojska ga unaprijedi u pukovnika i udalji, te preuzme u tajnom dogovoru sa Feisalom vodstvo nad Damaskom pošto su arapska plemena još uvijek u svađi. Lawrence biva odvezen džipom natrag u Britaniju, a na putu ga Arapi čak niti ne prepoznaju.

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • Osvojena 5 Zlatna globusa ( najbolji film, režija, fotografija, sporedni glumac i nova zvijezda Omar Sharif ) i jedna nominacija ( najbolja nova zvijezda Peter O'Toole ).
  • Osvojeno 7 Oscara ( najbolji film, režija, scenografija, fotografija, montaža, glazba, zvuk ) i 3 nominacije ( najbolji glavni glumac Peter O'Toole, sporedni glumac Omar Sharif, scenarij ).
  • Osvojene 4 BAFTA-e ( najbolji glavni glumac Peter O'Toole, film, britanski film i scenarij ).

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • David Lean je isprva htio da Albert Finney igra glavnu ulogu, ali je ovaj odbio. Tako je angažiran nepoznati Peter O'Toole koji je nakon toga postao zvijezda.
  • U cijelom filmu nema nijedne ženske uloge.
  • Skoro svaki pokret u filmu se kreće s lijeva na desno.
  • Prije premijere, film je skraćen za 20-ak minuta jer su se producenti bojali da je predugačak. 1989. cijeli film je u potpunosti restauriran a Peter O'Toole je osobno sinkronizirao svoje dijaloge u izgubljenom materijalu.
  • Steven Spielberg je izjavio da mu je ovo uvijek bio jedan od najdražih filmova.
  • Filmska verzija o T. E. Lawrenceu se planirala još 1926., ali neuspješno. 1960. Michael Wilson je konačno uspio uvjeriti Lawrenceovog brata da proda filmska prava Spikeu Spiegelu.
  • Kako bi se snimila scena u kojoj se pojavi lik Omara Sharifa na horizontu pustinje, upotrijebljena je posebna leća od 482 mm od Panavisiona.
  • Alec Guinness je htio igrati Lawrencea, ali ga je Lean uvjerio da je prestar. Ipak, dobio je ulogu princa Feisala.
  • Producent Spiegel je isprva htio da Cary Grant igra generala Allenbya.
  • Film se snimao u Španjolskoj, Maroku i Jordanu.

Teme[uredi VE | uredi]

Jedna od prevladavajućih tema filma je izolacija te pronalaženja svojeg identiteta i mjesta u svijetu. Glavni protagonist Lawrence je neobična osoba koja želi negdje pripadati, ali ne uspijeva ostvariti svoj cilj. Njegov identitet je namjerno ostavljen podvojen - iako je britanski časnik, voli arapsku kulturu pa kada postane vođa pobunjenih Arapa pomisli da je jedan od njih, ali na kraju biva poslan natrag u Britaniju a lokalni Arapi ga niti ne prepoznaju na ulici. Isto tako, tijekom filma se ne zna je li junak ili gubitnik, pobjednik ili tragična figura, vlasnik svoje sudbine ili samo pijun velikih moči, a sugerira se da je potiskivao da je bio gay te da nije znao ni s kim ostvariti vezu.

Kritike[uredi VE | uredi]

"Lawrence od Arabije" se smatra jednim od najboljih filmova 20. stoljeća. Kritičari su najviše hvalili epsku režiju Davida Leana, osebujne krajolike pustinje, čarobnu uvodnu glazbu Mauricea Jarrea, komplesknu ličnost glavnog junaka. No, bilo je i kritičara ( u manjini ) koji su film pokudili i ocijenili ga zastarjelim i ukočenim. Udruga Urban Cinefile Critics u svojoj je recenziji napisala : "Ako se jedno ovakvo djelo može gledati i nakon 35 godina i dalje očaravati svojim spektaklom i dramom, onda se sigurno može nazvati klasikom", dok je Michael Wilmington napisao : "To je zapanjujući, neponovljiv ep". Michael Dequina je napisao: "Veličina i razmjer produkcije su samo jedan od faktora koji čine pravi ep, kao što dokazuje ovaj film...Uz sve zapanjujuče kadrove pustinjskih dina po vjetru i borbenih sekvenci u kojima nastupaju stotine statista, ovo je studija o čovjeku sa dubokim unutrašnjim sukobom; između dvije kulture, ali i između svoje misije spasitelja i iznenađujuće žeđi za krvlju".

Roger Ebert je utvrdio: "... Film sugerira da je Lawrence djelovao manje zbog patriotizma koliko zbog želje da odbaci konvencionalnu britansku kulturu, izabravši da se identificira sa dozom divljega u Arapima. Postoji i seksualna komponenta, koja uključuje njegov mazohizam. Lawrence mora da je najčudniji junak koji je ikada stajao u središtu jednog epa. Da bi ga igrao, Lean je pronašao jednog od najčudnijih glumaca, Petera O'Toolea, gotovo nespretnog čovjeka sa lijepim licem i načinom govora koji podsječa istodobno kao da je zabavljen i zbunjen...Postoji scena u filmu kada O'Toole, obučen u potpuno bijelu odječu pustinjskog šeika, izvodi pobjednički ples na krovu turskog vlaka, te kao da pozira za fotografije za reviju. Ovo je čudna scena jer se čini kao da gotovo slavi gay stereotipove, a opet, nijedan od likova u filmu to ne primjećuje... Ovaj spektakl je iskustvo, a njegove ideje su o stvarima koje se mogu vidjeti i osjetiti, a ne o stvarima koje se mogu izreći".

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]