Lirika

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Lirsko pjesništvo)
Ovaj članak dio je
niza o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
AfričkaBizantskaRenesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikaknjiževnost za mlade
pjesništvopublicistikaesejistika

Književnosti po jezicima

albanskaarapskaarmenskaaustrijskaazerska
belgijskabugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahebrejskahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji. Književno djelo napisano u stihovima ili prozi u kojemu su odabranim i umjetnički oblikovanim riječima iskazani doživljaji, osjećaji i misli nazivamo lirskom pjesmom. Lirika je kraće književno djelo napisano u stihovima. Može biti umjetnička i narodna.

Počeci lirike[uredi | uredi kôd]

U staroj Grčkoj riječ lirika (grč. lyra – žičano glazbalo) označavala je pjesme pjevane u pratnji lire. Prvi put se kao naziv roda javlja u 1. st. pr. Kr. Prvi poznati liričari su Alkej i Sapfa (7.6. st. pr. Kr).

Tematska podjela lirike po temi[uredi | uredi kôd]

Tema je ono o čemu se u djelu radi. Svoje osjećaje u pjesmi progovara lirski subjekt.

  • ljubavna – izražava ljubavne osjećaje (ljubav, ali i ljubavnu čežnju, patnju, ljubomoru i sl.)
  • domoljubna – izražava osjećaje ljubavi i privrženost domovini
  • rodoljubna – izražava osjećaje i ljubav prema narodu.
  • socijalna – oslikavanje siromašne sredine, društvene nepravde i problema, npr. ovisnosti, kriminala, bolesti i sl.; izražava žalost i sućut, ali nerijetko i bijes i ljutnju
  • pejzažna – putem krajolika pjesnik izražava svoja unutarnja raspoloženja, ujedno se i divi krajoliku
  • misaona – refleksivno, duboko promišljanje o tome što je čovjek, koja je njegova uloga ili smisao života, što su vrijednosti života
  • duhovno–religiozna – izražava vjerske osjećaje
  • pjesma u prozi – ima sve što sadrži lirska pjesma, samo nije u formi stiha, a njome se može izraziti svaka tema, bilo kojim stilskim figurama i ritmom
  • dijalektalna lirska pjesma – pjesma napisana na narječju nekog kraja te tako pjesnik izražava svoju ljubav prema tom kraju; najčešće je to pjesnikov rodni kraj
  • intimna – pjesma u kojoj su izraženi pjesnikovi duboki osjećaji i doživljaji
  • šaljiva lirska pjesma – pjesma u kojoj je neki događaj opisan na šaljiv način

Tradicionalna podjela lirike po obliku[uredi | uredi kôd]

  • himna (hvalospjev) – pjesma svečanog i ozbiljnog tona, polagana ritma posvećena osobi ili pojavi kojoj se iskazuje poštovanje, divljenje; može biti posvećena božanstvu, državi, narodu
  • oda – zanosna pjesma svečana tona posvećena zaslužnim osobama i važnim temama
  • epitaf – prvobitno je značio samo natpis na grobu, a s vremnom je postao kratka sentencija o životu i ljudskoj sudbini
  • epigram – kratka pjesma duhovita i satirična tona s neočekivanim zaključkom; najkraći i najoštriji oblik misaone lirike
  • elegija (tužaljka) – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nepovratnim ili nedostižnim
  • ditiramb – pjesma vedra tona koja slavi prirodu i životne radosti
  • idila – pjesma s temom života u prirodi, najčešće pastirskoga

Sastavnice lirske pjesme[uredi | uredi kôd]