Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije[1]) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo devetogodišnji apsolutizam. Diplomom je bilo predviđeno da sve krunovine dobe svoje sabore. O zajedničkim poslovima za čitavu monarhiju raspravljat će Carevinsko vijeće u Beču, koje će brojiti 100 članova, kad u njemu budu vijećnici iz Ugarske i Hrvatske. Tzv. uže Carevinsko vijeće, odnosno bez zastupnika iz Ugarske i Hrvatske, moglo je donositi zakone koji nisu važili u Ugarskoj i Hrvatskoj.[2]
Sadržaj |
[uredi] Uzroci donošenja
Unatoč pozitivnim nastojanjima u pogledu uređenja i modernizacije države, javlja se otpor prema germanizaciji. Neuravnoteženi držani proračun, skupi birokratski aparat, sve jača nacionalna svijest naroda Monarhije, gospodarska kriza i prijetnja državnim bankrotom, te poraz Austrije kod Solferina 1859. dovode do krize na koju car odgovara Listopadskom diplomom.[3]
[uredi] Veljački patent
Međutim, već 28. veljače 1861. car donosi Veljački patent, pod obrazloženjem da služi kao „tumač i provedba" Listopadske diplome. Veljačkim patentom se Monarhiji vratilo centralističko uređenje.
