Lizerginska kiselina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Lizerginska kiselina (od grč. : rastavljanje, razlaganje + franc. ergot : ražena gljivica, snijet), kemijske formule C16H16O2N2; je temeljni i zajednički spoj ergot-alkaloida (ergotamin, ergometrin i ergotoksin) prisutnih u raženoj gljivici - u povijesti je uzrokovala epidemije ergotizma (trovanje žitaricama onečišćenih ergot alkaloidima)[1]. Svi su oni alkaloidi amidi lizerginske kiseline.

Povijest i dobivanje[uredi VE | uredi]

W. A. Jacobs sa suradnicima izdvojio je (1934) lizerginsku kiselinu u čistome stanju iz sklerocija ražene gljivice i utvrdio njezin kemijski sastav.

Općenito ergot alkaloidi dobivaju se iz ergota, gljivica koje rastu na riži, raži i drugim žitaricama. One uzrokuju bolest poznatu pod imenom ergotizam, koja je vladala u srednjem vijeku.
Ona se proizvodi i sintetski te mikrobiološkim postupkom. Po svojim farmakološkim svojstvima sredona je adrenalinu, meskalinu i amfetaminu.

Sintetski dobiven dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O), lizergid (popularno nazvan LSD) je halucinogeno sredstvo.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Farmakologija: Serotonin i ergot alkaloidi
  2. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 6 (Kn-Mak), str. 612. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3