Ljepunice

Koordinate: 44°33′31″N 18°35′46″E / 44.5585°N 18.5962°E / 44.5585; 18.5962
Izvor: Wikipedija
Ljepunice
Ljepunice na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Ljepunice
Ljepunice
Ljepunice na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Županija Tuzlanska županija
Općina/Grad Tuzla
Nadmorska visina 252 m m
Zemljopisne koordinate 44°33′31″N 18°35′46″E / 44.5585°N 18.5962°E / 44.5585; 18.5962
Stanovništvo (1991.)
 - Ukupno 564
Pošta 75212 Mramor
Pozivni broj +387 035
Ljepunice na zemljovidu Tuzlanske županije
Ljepunice
Ljepunice
Ljepunice na zemljovidu Tuzlanske županije

Ljepunice su naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Ljepunice u knjizi Otta Blaua iz 1877. godine Reisen in Bosnien und der Hertzegowina.

Škola u selu je otvorena 1909. godine. Ratne 1992. godine postala je važna lokacija. Zapovjedništvo 17. korpusa iselilo je iz grada i smjestilo se na zapovjedno mjesto u Ljepunicama.[1] Škola je zbog pada nataliteta zatvorena 2010. godine.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Ljepunice su mjesna zajednica u općini Tuzli. Spadaju u ruralno područje općine Tuzle. U njima je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 2.444 stanovnika u 763 domaćinstva.[2]

Crkva[uredi | uredi kôd]

Naselje Ljepunice pripada župi sv. Franje Asiškog u Šikari. U Ljepunicama se nalazi kapelica[3] na groblju, koja je spomenik kulture.[4][5][6][7]

Infrastruktura[uredi | uredi kôd]

Ljepunice dosta trpe zbog zagađenosti zraka čiji je glavni tvorac TE Tuzla. Događaju se apsurdne situacije da ne mogu dobiti centralno grijanje pa ljudi koji žive prekoputa TE Tuzla nemaju centralno grijanje u svojim domovima.[8]

Školstvo[uredi | uredi kôd]

U Ljepunicama je škola radila od 1909. godine. Poslije je postala područja škola osnovne škole u Mramoru. Zbog pada nataliteta, područna škola Ljepunice zatvorena je 2010. godine.[9]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo na popisima[uredi | uredi kôd]

Ljepunice[10][11]
godina popisa 1991.[12] 1981.[13] 1971.[14] 1961.[15]
Hrvati 437 (77,48%) 638 (96,81%) 670 (99,26%) 691 (98,29%)
Srbi 6 (0,910%) 1 (0,148%) 6 (0,853%)
Muslimani 7 (1,241%) 1 (0,152%) 4 (0,593%)
Crnogorci 1 (0,142%)
Jugoslaveni 93 (16,49%) 11 11 (1,669%) 3 (0,427%)
ostali i nepoznato 27 (4,787%) 3 (0,455%) 2 (0,284%)
ukupno 564 659 675 703

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • fra Antun Tomić, rimokatolički svećenik i diplomat[16]
  • Anto Jerković, slikar, performance umjetnik i restaurator.
  • Niko Knežević, izraditelj i obnovielj starih tradicionalnih glazbala: šargija, bugarija, polusaz, zatim figurice i suvenire od predmeta nekadašnjeg svakodnevnog života (koje su nekada koristili Hrvati u Tuzlanskoj županiji što ga je i potaknulo na njihovu reafirmaciju) kao što su dvojnice, trokule, staru rudarsku lampu, jaslice, nekadašnje naćve, dječji dubak i dr. Većinu predmeta izrađuje od drva. Sa suprugom Katom i kćeri Vedranom bili su jedni od pokretača i glavnih aktera Izvorne folklorne skupine "Ljepunice-Napredak Tuzla" kojoj su se pridružili poslije rata. Nastupali su u zemlji i inozemstvu, predstavljali staru narodnu nošnju hrvatskoga puka Tuzlanske županije, zatim kulturu, običaje, tradiciju Hrvata, posebno izvođenje narodnih kola (plesova) uz glazbala izvorne glazbe šargije i violine. Pogibijom kćeri prestali su s radom u Izvornoj skupini.[17] Bili su sudjelovali na folklornim smotrama u Pečuhu, Zagrebu, na Đakovačkim vezovima, Vinkovačim jesenima.[18][19]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Stjepan Šiber: Prevare, zablude, istina  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2017. (Wayback Machine) Ratni dnevnik 1992. (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
  2. ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
  3. ↑ Franjevačka provincija Bosna Srebrena  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. srpnja 2017. (Wayback Machine) Šikara – župa sv. Franje (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
  4. ↑ (boš.) Baština  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. prosinca 2017. (Wayback Machine) Spomenici kulture-Lipnica, Ljepunice, Šikara, 31. svibnja 2017. (pristupljeno 10. prosinca 2017.)
  5. ↑ Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesne baštine Županije Soli Baština sjeveroistočne Bosne broj 5, 2012. (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
  6. ↑ CEEOL
  7. ↑ Baština sjeveroistočne Bosne broj 5, 2012.  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. studenoga 2016. (Wayback Machine) Salih Kulenović: Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma, str. 221 (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
  8. ↑ Tip.ba  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. srpnja 2016. (Wayback Machine) TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
  9. ↑ OŠ Mramor Godišnji program rada Javne ustanove Osnovne škole „ Mramor „ za školsku 2015. – 2016. godine (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
  10. ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  11. ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
  12. ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 28. travnja 2016.
  13. ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
  14. ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
  15. ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
  16. ↑ Academia.edu Vjeran Kursar : Bosanski franjevci i njihovi predstavnici na osmanskoj Porti, Prilozi za orijentalnu filologiju), issue: 60 / 2011
  17. ↑ Hercegovina.info Bračni par iz Tuzle čuva tradiciju bh. Hrvata, 11. srpnja 2014. (pristupljeno 21. veljače 2018.)
  18. ↑ YouTube, Anto Šimić Čiko, Studio "Čiko": Niko Knežević. 8. srpnja 2014. (pristupljeno 21. veljače 2018.)
  19. ↑ Facebook Hrvatska Republika Herceg-Bosna dodaje 4 nove fotografije 9. srpnja 2014. FOTO, VIDEO: Katu i Niku Knežević iz Ljepunica kod Tuzle krasi plemenita duša i snaga duha (pristupljeno 21. veljače 2018.)
Nedovršeni članak Ljepunice koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


v • u
Naseljena mjesta općine Tuzla – popis 1991.
Brđani • Breške • Breze • Brgule • Bukinje • Cerik • Cviljevina • Čaklovići Donji • Čaklovići Gornji • Čanići • Dobrnja • Dokanj • Dragunja Donja • Dragunja Gornja • Gornja Tuzla • Grabovica Donja • Grabovica Gornja • Hudeč • Husino • Kiseljak • Kolimer • Kolovrat • Konjikovići • Kosci • Kovačevo Selo • Kovačica • Krtolije • Kukovina • Lipnica • Lipnica Donja • Lipnica Gornja • Lipnica Srednja • Ljepunice • Ljubače • Marinkovići • Mihatovići • Milešići • Morančani • Mramor • Mramor Novi • Obodnica Donja • Obodnica Gornja • Orašje • Osoje • Par Selo Gornje • Pasci Donji • Pasci Gornji • Petrovice Donje • Petrovice Gornje • Plane • Pogorioci • Poljana • Potraš • Požarnica • Rapače • Rasovac • Simin Han • Snoz • Svojtina • Ševar • Šići • Šićki Brod • Tetima • Tisovac • Tuzla • Vršani
Napomena: Na popisima 1961., 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Crno Blato, Dolovi, Križani, Marina Glava, Slavinovići, Solina i Ši Selo. Ova naselja su do popisa 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljepunice&oldid=6913037"