Ljiljanovke

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljiljani
Kockavica (Fritillaria meleagris)
Kockavica (Fritillaria meleagris)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Liliales
Porodica: Liliaceae
Juss.
Rod: vidi tekst
Područje života

Ljiljanovke (ljiljanke, Liliaceae) velika su porodica jednosupnica iz reda ljiljanolikih (liliales) s približno 250 rodova i oko 3 000 vrsta raširenih u svim područjima Zemlje koje su najčešće višegodišnje zeleni s podzemnim stabljikama, rjeđe grmovi ili drveće.

Žuto baloće (Gagea lutea)
Velikocvjetni pasji zub (Erythronium grandiflorum)

Izgled[uredi VE | uredi]

Imaju pravilne, dvospolne, često živo obojene cvjetove. Cvjetovi većinom imaju po 6 latica i 6 prašnika. Podzemne stabljike razvijene i sadrže hranjive tvari. Plodovi su tobolci ili bobe. Listovi su obično dugački s usporednim provodnim žilama. Neke su vrste otrovne, neke ljekovite, a neke se uzgajaju za ukras.

Rodovi[uredi VE | uredi]

Porodici pripada 18 rodova sa 746 priznatih vrsta, plus 4 roda bez priznatih vrsta sa neriješenim statusom[1]:

  1. Amana Honda (3),
  2. Calochortus Pursh (74),
  3. Cardiocrinum (Endl.) Lindl. (3),
  4. Clintonia Douglas ex Lindl. (5),
  5. Erythronium L.; pasji zub (29),
  6. Fritillaria L. (kockavica) (141),
  7. Gagea Salisb. (baloće) (209),
  8. Lilium L. (ljiljani) (111),
  9. Medeola L. (1),
  10. Nomocharis Franch. (9),
  11. Notholirion Wall. ex Voigt & Boiss. (4),
  12. Oakesiella Small (1)
  13. Prosartes D.Don (6),
  14. Pseudogaltonia Kuntze (1)
  15. Scoliopus Torr. (2),
  16. Streptopus Michx. (11),
  17. Tricyrtis Wall. (23),
  18. Tulipa L. (tulipani) (113)
Status nje riješen (bez priznatih vrsta:
  1. Kinia Raf. (1)
  2. Lloydia Salisb. (7)
  3. Tritillaria Sang. (1)
  4. Wurmbaea Steud. (4)

[2][3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. The Plant List: Liliaceae
  2. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., ISBN 953-6036-36-3
  3. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.