Ljubo Boban

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. - Zagreb, 9. listopada 1994.) hrvatski povjesničar i akademik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Solinu 10. svibnja 1933. godine. 1952. je završio Učiteljsku školu u Šibeniku. Nakon toga je radio kao učitelj. 1959. diplomirao je na na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u Institutu društvenih nauka u Beogradu, a krajem 1963. počinje raditi kao asistent na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1964., nakon čega postaje docentom. 1971. postaje izvanredni profesor i utemeljuje Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu. 1975. postaje redovnim profesorom, te izvanrednim, a 1986. redovnim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 1991. je članom Predsjedništva HAZU. Predavao je i na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Napisao je mnoštvo stručnih rasprava i povjesničarskih monografija. Bavio se poviješću Hrvata i Hrvatske nakon 1918., Državom SHS, zatim zbivanjima u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Istraživao je i teme vezane za povijest hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, posebice djelovanjem Hrvatske seljačke stranke.

Poznat je pod argumentiranom i odlučnom pristupu polemikama o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije. Isti argumentirani i odlučni stav je zauzeo u borbi protiv antihrvatske mitomanije u svezi sa sabirnim logorom u Jasenovcu i problemom utvrđivanja broja žrtava (kako u Jasenovcu, tako i na području cijele Hrvatske). Pobijao je znanstveno neutemeljene i politikantske tvrdnje srbijanskih publicista i povjesničara, koji su pokušavali Hrvate prikazati kao genocidni narod.

Otkako je Srbija uz pomoć Crne Gore napala Hrvatsku, znanstveno se bavio problemom hrvatskih granica. U tom je razdoblju bio predsjednikom stručne skupine za razgraničenje Državne komisije za granice Republike Hrvatske. Posebice je dao veliki doprinos svojom neumornom obranom i dokazivanjem hrvatskog prava na granicu u Savudrijskoj vali i oko poluotoka Prevlake, ali i na ostalim ključnim graničnim točkama.

Umro je u Zagrebu od posljedica srčanog udara.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Sporazum Cvetković-Maček 1964. (doktorska disertacija)
  • Svetozar Pribićević u opoziciji (1928.-1936.), 1973.
  • Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928-1941.: iz povijesti hrvatskog pitanja , 1974.
  • Iz britanske politike prema Hrvatskoj seljačkoj stranci potkraj 1943. i početkom 1944. godine , 1980.
  • Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade: 1941-1943.: izvještaji informatora o prilikama u Hrvatskoj , 1985.
  • Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941.-1943. , 1988.
  • Kontroverze iz povijesti Jugoslavije : dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije , 1989.
  • Hrvatska 1941.: Rasprava u povodu 50. obljetnice početka antifašističke borbe , 1991.
  • Kada je i kako nastala Država Slovenaca, Hrvata i Srba , 1992.
  • Država Slovenaca, Hrvata i Srba , 1992.
  • Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, 1992.
  • Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država , 1993.
  • Hrvatske granice: od 1918. do 1993. godine , 1993.
  • Domovinski odgoj: priručnik za hrvatske vojnike, dočasnike i časnike (suautor), 1995.
  • Kršćanska demokracija u hrvatskoj stranačko-političkoj tradiciji , 1995.
  • Odjeci i posljedice atentata na Stjepana Radića , 1995.
  • Granice Istre u programima hrvatskih političkih stranaka u drugom svjetskom ratu , 1995. (članak u Pazinskom memorijalu, zborniku Čakavskog sabora)
  • Dr Tomo Jančiković: HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista, 1996.

Bio je suprirediteljem izdanja Istina o takozvanom Ličkom ustanku 1932. godine u Brušanima 1990.., autora Ivice Abramovića.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Marijan Maticka In memoriam: prof. dr. Ljubo Boban (1933. - 1994.) u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Vol.27, Zagreb, 1994. | (PDF)