Ljubo Boban

Ljubo Boban (Solin, 10. svibnja 1933. - Zagreb, 9. listopada 1994.) hrvatski povjesničar i član HAZU

Životopis

Rodio se u Solinu 10. svibnja 1933. godine. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu. Na istom je diplomirao i doktorirao. Doktorirao je 1964., a doktorska radnja mu je bila "Sporazum Cvetković-Maček".

Na svom fakultetu postaje docentom 1964.. 1971. je utemeljio Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu.

Redovitim profesorom na Filozofskom fakultetu postaje 1975.. Predavao je na Odsjeku za povijest. 1986. je postao članom HAZU u statusu redovitog člana. Već 1991. je članom Predsjedništva HAZU.

Ostavio je za sobom veliki broj stručnih rasprava i povjesničarskih monografija. Bavio se poviješću Hrvata i Hrvatske nakon 1918., Državom SHS, zatim zbivanjima u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Njegov interes se nije zaustavio samo na tom razdoblju, nego je izučavao i istraživao teme u svezi sa hrvatskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Poznat je pod argumentiranom i odlučnom pristupu polemikama o uzrocima sloma monarhističke Jugoslavije. Isti argumentirani i odlučni stav je zauzeo u borbi protiv antihrvatske mitomanije po u svezi sa sabirnim logorom u Jasenovcu i o problemu utvrđivanja broja žrtava (kako u Jasenovcu, tako i na području cijele Hrvatske). Argumentirano je pobijao znanstveno neutemeljene i politikantske tvrdnje srbijanskih publicista i historiografa, koji su Hrvate prikazivale kao genocidni narod.

Otkako je Srbija uz pomoć Crne Gore napala Hrvatsku, znanstveno se bavio problemom hrvatskih granica. U tom je razdoblju bio predsjednikom stručne skupine za razgraničenje državne komisije za granice Republike Hrvatske. Posebice je dao je veliki doprinos svojim neumornim branjenjem i dokazivanjem hrvatskog prava na granicu u Savudrijskoj vali i oko poluotoka Prevlake, ali i na ostalim ključnim graničnim točkama.

Umro je u Zagrebu od posljedica srčanog udara.

Djela

• Svetozar Pribićević u opoziciji (1928.-1936.), 1973.
• Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928-1941.: iz povijesti hrvatskog pitanja , 1974.
• Iz britanske politike prema Hrvatskoj seljačkoj stranci potkraj 1943. i početkom 1944. godine , 1980.
• Hrvatska u arhivima izbjegličke vlade: 1941-1943.: izvještaji informatora o prilikama u Hrvatskoj , 1985.
• Hrvatska u diplomatskim izvještajima izbjegličke vlade 1941.-1943. , 1988.
• Kontroverze iz povijesti Jugoslavije : dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije , 1989.
• Hrvatska 1941.: Rasprava u povodu 50. obljetnice početka antifašističke borbe , 1991.
• Kada je i kako nastala Država Slovenaca, Hrvata i Srba , 1992.
• Država Slovenaca, Hrvata i Srba , 1992.
• Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, 1992.
• Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država , 1993.
• Hrvatske granice: od 1918. do 1993. godine , 1993.
• Domovinski odgoj: priručnik za hrvatske vojnike, dočasnike i časnike (suautor), 1995.
• Kršćanska demokracija u hrvatskoj stranačko-političkoj tradiciji , 1995.
• Odjeci i posljedice atentata na Stjepana Radića , 1995.
• Granice Istre u programima hrvatskih političkih stranaka u drugom svjetskom ratu , 1995. (članak u Pazinskom memorijalu, zborniku Čakavskog sabora)
• Dr Tomo Jančiković: HSS između zapadnih saveznika i jugoslavenskih komunista, 1996.

Bio je suprirediteljem izdanja Istina o takozvanom Ličkom ustanku 1932. godine u Brušanima 1990.., autora Ivice Abramovića.

Nagrade i priznanja

• redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1986.