Ljudska probava
Izvor: Wikipedija
Ljudska probava je proces koji se događa u probavnom sustavu a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.
Sadržaj |
[uredi] Dijelovi probavnoga sustava
Probavni se sustav sastoji od probavne cijevi i probavnih žlijezda. Probavnu cijev čine: usta, jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko crijevo, debelo crijevo i crijevni otvor (anus). Probavne žlijezde, koje svoje probavne sokove luče u dvanaesnik, su gušterača i jetra. Na spoju tankoga i debeloga crijeva nalazi se slijepo crijevo s nastavkom crvuljkom. Hrana se u probavnom sustavu mijenja mehanički i kemijski.
[uredi] Usta
Detaljniji članak o ovoj temi: Usta
Ljudska probava započinje u ustima; zubi koji imaju ulogu žvakanja najčvršće su kosti u tijelu.Odraslo zubalo ima 32 zuba - 16 na svakoj vilici. Oni su podijeljeni u 4 skupine: 8 sjekutića, 4 očnjaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka.
Nakon što zubi prožvaču i usitne hranu, jezik je prevrće, te se aktiviraju žlijezde slinovnice koje imaju ulogu proizvodnje sline (vodenaste tekućine).
Tri su para žlijezda slinovnica - podvilične, podušne i podjezične žlijezde. Izlučuju enzim ptijalin, koji u ustima razgrađuje škrob na maltozu i glukozu. Hrana gutanjem prolazi kroz ždrijelo do jednjaka. Tijekom prolaska hrane elastični poklopac - epiglotis - sprečava odlazak hrane u dušnik.
[uredi] Jednjak
Detaljniji članak o ovoj temi: Jednjak
Jednjak je cijev duga ~25 cm koja služi za odvod hrane iz usta do želuca. Hrana putuje pomoću stezanja mišića valovito (peristaltikom) kako bi prošla kroz cijelu probavnu cijev. Proces peristaltike u probavnoj cijevi ponavlja se više puta. Na kraju jednjaka se nalazi sfinkter, prstenasti mišić koji sprečava povratak hrane iz želuca u jednjak.
[uredi] Želudac
Detaljniji članak o ovoj temi: Želudac
Želudac je nalik na vrećicu u probavnoj cijevi. On stvara želučane tekućine koje dalje razgrađuju hranu i pretvaraju ju u smjesu sličnu kaši. Želučani sokovi su enzim pepsin, klorovodična kiselina i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju bjelančevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.
Zajedno s tom poluprobavljenom hranom, u prvi dio tankog crijeva (duodenum) ulaze i gušteračini enzimi te žuč (iz žućnog mjehura) kroz tanki otvor papilu vateri. Gušteračini enzimi u tankom crijevu kemijski razgrađuju hranu prije nego što se upije u krv a žuč razgrađuje masti na masne kiseline (i glicerol).
Nakon probave u želucu, hrana putuje u tanko crijevo (dvanaesnik).
[uredi] Tanko crijevo
Detaljniji članak o ovoj temi: Tanko crijevo
Kroz tanko crijevo hrana ponovno putuje valovitim stezanjem mišića - peristaltikom. U njemu se probavljena hrana pretvara u tekućinu i odlazi u krv. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo. Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:
- dvanaesnika (duodenuma), duljine do 25 cm, u koga se ulijevaju probavni sokovi jetre i gušterače
- jejunuma, duljine 2-8 m, u kojemu se dovršava razgradnja hrane
- ileuma, duljine oko 4 m, u kojemu se razgrađeni sastojci hrane upijaju u krv
[uredi] Debelo crijevo
Detaljniji članak o ovoj temi: Debelo crijevo
Debelo crijevo dijeli se na: uzlazno, poprečno i silazno; tu su još i slijepo crijevo te rektum. Otpadne tvari iz debelog crijeva prelaze u njegov završni dio, a to je anus (crijevni otvor) kroz koji se redovito izbacuju izmetine.
[uredi] Gušterača i jetra
Detaljniji članak o ovoj temi: Gušterača
Uloga gušterače:
- gušterača je i probavna žlijezda s unutarnjim i vanjskim lučenjem
- sok joj je lužnat i neutralizira kiselinu nastalu u želucu
- enzimi gušterače sudjeluju u kemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv
Detaljniji članak o ovoj temi: Jetra
U jetri se odvijaju stotine kemijskih reakcija i pohranjuju životno važni kemijski spojevi poput vitamina i glikogena. Ona je najveća žlijezda u čovječjem organizmu te oslobađa i uskladištava hranjive tvari, a neutralizira štetne. Kako bi iz crijeva hranjive tvari dospjele u krv moraju se prilagoditi u jetri. Jetra također proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru, a služi za olakšavanje probave masti.
[uredi] Enzimi u probavi
Detaljniji članak o ovoj temi: Enzim
Enzimi u probavi imaju vrlo važnu ulogu, pogotovo u kemijskoj razgradnji hrane. Probavne enzime luče žlijezde slinovnice (enzim ptijalin), želudac (enzim pepsin) i gušterača (njezini enzimi razgrađuju hranu do molekula kako bi se mogle upiti u krv).
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
Usta ( zubi, jezik ) | Jednjak | Želudac | Dvanaesnik | Tanko crijevo | Debelo crijevo | Anus
