Logaritamska jednadžba

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Logaritamska jednadžba je jednadžba gdje je nepoznata veličina sadržana unutar logaritma ili čini bazu logaritma.

Sadržaj

Područje definicije [uredi]

Logaritamska jednadžba je definirana sukladno području unutar kojeg je definirana i logaritamska funkcija. U tom smislu baza logaritma mora biti pozitivan broj veći od nule što također vrijedi i za izraz na koji se logaritam odnosi (u domeni realnih brojeva nije definiran logaritam od negativnog broja).

Jednostavna logaritamska jednadžba [uredi]

Jednostavnijom logaritamskom jednadžbom možemo smatrati logaritamsku jednadžbu gdje se nepoznata veličina pojavljuje unutar jednog izraza logaritma ili se pojavljuje kao baza logaritma.

Primjer 1 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:

log \frac{2x}{x-4} = 1\,

Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
\frac{2x}{x-4} & = 10     \\
2x & = 10(x-4)     \\
2x& =   10x-40     \\
-8x& =-40  /  : (-8)     \\
x& = 5
\end{align}

Primjer 2 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:  log_{x-2}1000=3 \, Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
(x-2) ^3& =  1000    \\
(x-2) ^3& =  10^3     \\
x-2& = 10     \\
x& =  12     \\
\end{align}

Primjer 3 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:

 log_5 |2x-3| = 3 \,

odakle slijedi da je:

  |2x-3| = 5^3 \, odn.
  |2x-3| = 125. \,

Rješavajući ovu jednadžbu s apsolutnom vrijednosti, lako je naći da postoje dva moguća rješenja početne logaritamske jednadžbe: x1 = 64 te x2 -61.

Složenija logaritamska jednadžba [uredi]

Složenije logaritamske jednadžbe sadrže veći broj članova gdje se nepoznata veličina nalazi unutar logaritma ili kao baza logaritma, a gdje se logaritamska jednadžba može pojaviti u brojnim oblicima i gdje svaka jednadžba u rješavanju može tražiti poseban postupak rješavanja.

Primjer 1 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:

 log^2x - logx^2 - 8 =0 \,

Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
log^2x - 2logx - 8& =   0  /supstitucija: logx=y \\
y^2-2y-8& =  0     
\end{align}

Rješavajući nađenu kvadratnu jednadžbu po y kao rješenje kvadratne jednadžbe nalazimo y1 = 4 te y2 = -2. Sukladno supstituciji logx=y, slijede i rješenja početno zadane logaritamske jednadžbe: x1 = 10.000 te x2 = 0,01.

Primjer 2 [uredi]

 log_2(x^2+4) = 2 + log_2x   \,

Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
2^{(2+log_2x)}& = x^2+4     \\
4\cdot2^{log_2x}& = x^2+4           \\
4x& =  x^2+4               \\
-x^2+4x-4  & =  0 /  \cdot(-1)   \\
x^2-4x+4  & = 0
\end{align}

Rješavajući nađenu kvadratnu jednadžbu po x kao rješenje kvadratne jednadžbe nalazimo x1 = x2 = 2, a što je ujedno i rješenje početne logaritamske jednadžbe.

Primjer 3 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:

 3log_2x-2log_x2=1    \,

Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
3log_2x -2 \frac{log_22}{log_2x}  & =   1   \\
3log_2x -2  \frac{1}{log_2x}  & = 1 / \cdot(log_2x )   \\
3log_2^2x-log_2x-2 & =  0 /supstitucija:  log_2x=y  \\
3y^2-y-2& =   0    \\
\end{align}

Rješavajući nađenu kvadratnu jednadžbu po y kao rješenje kvadratne jednadžbe nalazimo y1 = 1 te y2 = -2/3. Sukladno supstituciji log2x=y, slijede i rješenja početno zadane logaritamske jednadžbe: x1 = 2 te x2 = 2(-2/3).

Primjer 4 [uredi]

Zadana je logaritamska jednadžba:

 log(logx)+log(logx^3-2)=0 \,

Sukladno pravilima o računanju s logaritmima nalazimo, redom:


\begin{align}
logx(logx^3-2) & =   1   \\
logx(3logx-2) & =   1    \\
3log^2x-2logx-1& = 0     
\end{align}

Rješavajući nađenu kvadratnu jednadžbu po logx kao rješenje kvadratne jednadžbe nalazimo logx1 = 1 te log x2 = -1/3. Kako je jedan od članova početne logaritamske jednadžbe izražen kao log(logx), drugo rješenje očito nema smisla prema definiciji logaritma. Postoji, dakle, samo jedno rješenje gdje je logx = 1, odakle slijedi da je x = 10, što je i jedino rješenje početne logaritamske jednadžbe.

Literatura [uredi]

  • Gusić J., Mladinić P., Pavković B., "Matematika 2", Školska knjiga, 2006.