Logistika

Izvor: Wikipedija
Logistika

Podjela
Makrologistika
Mikrologistika

Logistički sustavi
Megalogistika
Globalna logistika
Metalogistika
Interlogistika
Intralogistika
Servisna logistika
Informacijska logistika
Management logistika
Logistika održivog razvoja

Poslovna logistika
Logistika nabave
Logistika proizvodnje
Logistika prodaje i distribucije

Logističke aktivnosti
Izvršavanje narudžbi
Upravljanje zalihama
Skladištenje
Pakiranje
Transport

Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove. U suvremenim uvjetima se najčešće koristi za označavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom pogledu. Kružni proces od nabave preko proizvodnje i prodaje do potrošača.

Etimologija pojma[uredi | uredi kôd]

Razvoj logistike[uredi | uredi kôd]

  • 17. stoljećeFrancuska → vojna doktrina, opskrba vojnih trupa potrebnim sredstvima, prijevoz dobara i vojske, osiguranje prehrane i smještaja vojske.
  • krajem 19. stoljećaSAD → vojnička literatura u značenju pozadinske vojničke službe.
  • 1844. Jules Dupuit francuski inženjer pružio je ideju zamjene transportnih troškova za troškove zaliha na primjeru izbora cestovnog ili pomorskog prijevoza robe.
  • sredinom 20. stoljeća izraz je iz vojnog ušao u gospodarsko - znanstveno područje.
  • 1961. godine → prva knjiga iz područja poslovne logistike koja je bila orijentirana na fizičku distribuciju.
    → smatra se razvoj suvremene logistike započinje 1960-ih kada se nastoje boljim povezivanjem organizacijskih funkcija poduzeća smanjiti troškovi.
  • druga polovica 20. stoljeća → logistika se afirmira kao znanost i gospodarska djelatnost u mnogo širem i suptilnijem značenju.

Čimbenici koji su utjecali na ubrzani razvoj[uredi | uredi kôd]

Logistika kao znanost[uredi | uredi kôd]

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i nadziranja tokova sirovina, osoba, energije i informacija u sustavima. Nastoji naći metode usavršavanja (optimizacije) tih tokova s ciljem ostvarivanja dobiti.

Logistika kao poslovna funkcija[uredi | uredi kôd]

Obuhvaća sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tržištu tražena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traženoj količini, kakvoći i cijeni s točnim informacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na minimalnim troškovima i optimizaciji kako bi se postigla veća isplativost.

Umna mapa[uredi | uredi kôd]

Odredba, razvoj, značenje i podjela logistike.

Poveznice[uredi | uredi kôd]