Lokalna Grupa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Lokalna Grupa naziv je za grupu galaksija kojoj pripada naša galaksija - Mliječni put.

Naša galaktika i još nekoliko bližih galaksija, ukupno njih 17, čine Lokalnu Grupu (Lokalni Skup) promjera većeg od 3 000 000 svjetlosnih godina. Masa Lokalne Grupe je procijenjena na 5·1012 masi Sunca. Galaksije u grupi veže sila koja prevladava u prostranstvima svemira - gravitacija.

Andromedina galaktika i njeni sateliti[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Andromedina galaksija

U zviježđu Andromede nalazi se spiralna galaksija Messier 31 (Andromedina Galaksija) - najveća galaktika u Lokalnoj Grupi (slijedi je Mliječni Put) sa masom od oko 300 milijardi masi Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 950 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Mliječni Put i dvostruko veća Andromedina galaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 km/s. Prema računalnim simulacijama, sudar se očekuje za oko 3 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaktike stopiti u jednu veliku eliptičnu. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi crvenog diva (vidi: Nastanak Sunčevog Sustava).

Nekoliko patuljastih galaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine Galaksije, od kojih su najveće Messier 32 i Messier 110. U blizini M31, u zviježđu Trokut (Triangulum) se nalazi i galaktika Messier 33, treća po veličini u grupi.

Mageljanovi oblaci[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mageljanovi oblaci

U najbližem susjedstvu naše galaktike su patuljaste galaksije nepravilnog oblika: Mali i Veliki Mageljanov oblak, nazvani po Mageljanu, prvom europljanu koji ih je ugledao. Veliki Mageljanov oblak se nalazi u zviježđu Dorado i udaljen je oko 170 000 s.g., dok se Mali Mageljanov oblak, udaljen 210 000 s.g., nalazi u zviježđu Tukan.

Ove dvije male nepravilne galaktike prolaze kroz disk mliječnog puta svakih milijardu godina, pri čemu gube masu i energiju. Posljedica toga je da nam se spiralno približavaju. Sudar se očekuje za desetak milijardi godina. Između naše galaktike i ovih satelita se proteže 200 000 ly dugi tok neutralnog vodika koji je posljedica plimnih međudjelovanja.

Novootkriveni sateliti Mliječnog Puta[uredi VE | uredi]

Sve do 1994. godine mislilo se da su Mageljanovi Oblaci nama najbliže galaksije. Tada je grupa znanstvenika (Rodrigo Ibata, Gerard F. Gilmora i Michael J. Irwin) sasvim slučajno nabasala na galaksiju u Galaksiji. Na samo 80 000 s.g., sakriveni iza središta Galaksije, nalaze se ostaci patuljaste galaktike nazvane Strijelčev Patuljak (Sagittarius Dwarf) koja se u dalekoj prošlosti sudarila sa našom galaksijom. Plimne sile Mliječnog Puta rastočile su ovu patuljastu galaksiju, pa se danas može prepoznati samo njen kompaktni centar koji bi se, da nije tamo gdje je, vidio pod kutem od čak 20° (čak 40 puta šire od punog mjeseca). Duljina ostataka ove galaktike iznosi, po najduljoj osi, čak 28 000 s.g., oko četvrtinu promjera naše galaktike Mliječnog Puta. Masa joj, međutim, iznosi samo tisućiti dio mase naše galaksije.

Ova mini-galaksija je već napravila oko 10 punih krugova oko naše galaksije, zbog čega bi već trebala biti potpuno asimilirana, što se očito nije dogodilo. Postojanje veće količine tamne tvari koja bi jače vezivala mini-galaksiju bi moglo objasniti ovu činjenicu. Procjenjue se da će se zvijezde Strijelčevog Patuljka stopiti u Mliječni put kroz idućih 100 milijuna godina dok će njegove ostatke u obliku grupa zvijezda koje se kreću zajedno biti moguće prepoznati još najmanje milijardu godina. Čak se tvrdi da je halo naše galaktike nastao usljed niza ovakvih sudara sa mini-galaksijama, te da su mnogi kuglasti skupovi zapravo pridošlice iz drugih galaksija.

U međuvremenu je otkriveno da četiri kuglasta skupa (Messier 54, Terzan 7, Terzan 8 i Arp 2) za koja se smatralo da pripadaju našoj galaksiji zapravo pripadaju novootkrivenom patuljku. Do ovih su zaključaka došli na osnovu mjerenja brzina skupova te njihovih udaljenosti i položaja, metoda kojom je i otkrivena mimi-galaksija.

Već u kolovozu 1994, otkrivena je još jedna susjedna mini-galaksija nazvana Dwingeloo 1. Ova se galaktika skriva u galaktičkoj ravnini, u zviježđu Kasiopeja. Da se slučajno nalazi na nekom drugom dijelu neba, bila bi među 10 najsvijetlijih galaktika na našem nebu. Dwingeloo 1 ima masu oko 3 puta manju od naše galaksije. Tijekom proučavanja ove novootkrivene galaksije, trećinu stupnja dalje uočena je još jedna, nazvana Dwingeloo 2. Masa ove galaktike je procjenjena na polovicu mase njenog susjeda, a njen promjer jednak je polovici promjera galaktike Dwingeloo 1. Obje galaktike se nalaze na udaljenosti od oko 10 000 000 s.g.. Čini se da ne pripadaju Lokalnoj Grupi već su vezane uz susjednu grupu galaktika IC342.

Početkom 21. stoljeća, otkriveno je još nekoliko mini-galaksija u procesu stapanja sa Mliječnim Putom.

Lokalna grupa u teleskopu[uredi VE | uredi]

Andromedina galaksija lako je, ako se promatra daleko od izvora svjetlosnog zagađenja, vidljiva golim okom kao poveća svijetla mrljica. Susjedna Messier 33 vidljiva je u dvogledu 10x50, a samo u iznimno dobrim uvjetima i golim okom.

Mageljanovi oblaci su lako vidljivi golim okom, ali samo sa južne polutke. Jakim je teleskopom u njima moguće razlučiti pojedinačne zvijezde. Od godine 1923. znamo, zaslugom američkog astronoma Edwina Hubblea, da su neke od tih maglica udaljeni zvjezdani otoci, galaktike sličnoj našoj.

Dijagram[uredi VE | uredi]

Dijagram naše lokacije u opservabilnom svemiru. (Klikni ovdje za manju sliku.)
Magnify-clip.png
Dijagram naše lokacije u opservabilnom svemiru. (Klikni ovdje za manju sliku.)

Izvori[uredi VE | uredi]