Ludovik Crijević Tuberon
| Ludovik Crijević Tuberon | |
| Rođenje | 17. listopada 1458. Dubrovnik |
|---|---|
| Smrt | lipanj 1527. Dubrovnik |
| Polje | povijesna znanost |
| Poznat po | Zapisi o svom vremenu (Commentarii de temporibus suis) |
| Portal o životopisima | |
Ludovik Alojzije Crijević Tuberon (lat. Ludovicus Cerva Tubero, Dubrovnik, 17. listopada 1458. – Dubrovnik, lipanj 1527.) bio je benediktinac hrvatski latinist, koji se prije svega istaknuo radom na historiografiji.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođen u Dubrovniku, studirao je filozofiju, teologiju i matematiku u Parizu. Razvrgnuvši sklopljeni brak, u 25. godini života priključio se benediktinskom redu i posvetio se proučavanju djela antičkih rimskih povjesničara i istraživanju domaće povijesti. Dvadesetak godina bio je opat samostana sv. Jakova u Višnjici kraj Dubrovnika gdje je i umro.[1]
Djela[uredi | uredi kôd]
Glavno je Tuberonovo djelo Zapisi o svom vremenu (Commentarii de temporibus suis) u jedanaest knjiga, objavljeno prvi put 1603., a zatim nekoliko puta pretiskano.[2] Ovo povijesno djelo obuhvaća razdoblje od smrti kralja Matije Korvina (1490.) do smrti pape Lava X. (1521.) te predstavlja prvorazredni izvor za razdoblje Jagelovića u Ugarskoj (1440. – 1444. i 1490. – 1526). U njemu Tuberon, ugledajući se na Salustija i Tacita, tečno i slikovito prikazuje događaje, ličnosti, društvene i gospodarstvene prilike na širokom prostoru od Budima do Carigrada u razdoblju od 1490. do 1522. godine.[1] Vrlo su zanimljivi ekskurzi u dalju prošlost te anegdotski i novelistički umetci sa psihološkom karakterizacijom pojedinih ličnosti. Djelo je pisano klasičnim latinitetom, koji je autoru pribavio ime "dubrovačkog Salustija", te odaje piščev slobodan duh koji je tolerantan prema reformskim pokretima te oštro kritizira visoki kler i vatikansku politiku, zbog čega je crkva to povijesno djelo 1734. stavila na "Popis zabranjenih knjiga" (Index Librorum Prohibitorum).
Crijevićeva rasprava O podrijetlu, običajima i podvizima Turaka (De Turcarum origine, moribus et rebus gestis) objavljena je 1590., a 1790. tiskan je njegov pregled povijesti Dubrovnika pod naslovom O podrijetlu i razvoju dubrovačkoga grada (De origine et incremento urbis Rhacusanae). Oba su djela zapravo odlomci iz Zapisa.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bilješke i literatura
- ↑ a b c Sukno, Đ., Po dragome kraju, Ulicama moga grada // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 139.
- ↑ Kritičko izdanje djela na hrvatskom jeziku objavljeno je 2001. godine: Ludovik Crijević Tuberon, Komentari o mojem vremenu (preveo i priredio Vlado Rezar), Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2001., ISBN 9536324296
- Stjepan Antoljak, Crijević, Ludovik Tuberon, Hrvatski biografski leksikon, hbl.lzmk.hr, pristupljeno 7. rujna 2017.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Mrežna mjesta
- Vlado Rezar, Dubrovački humanistički historiograf Ludovik Crijević Tuberon, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, No.37, kolovoz 1999., Hrčak
- Commentarii de temporibus suis, Croatiae auctores Latini, www.ffzg.unizg.hr, tekst Zapisa na latinskom jeziku (lat.)