Ludovik III. Slijepi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ludovik III. Slijepi (881. - rujan 928.) bio je kralj Provanse od 887. do 928. i car Svetog Rimskog Carstva od 901. do 905.

Djetinjstvo[uredi VE | uredi]

Otac Ludovika III. je bio Boso kralj Provanse dok mu je majka bila Irmingard kćer cara Svetog Rimskog Carstva Ludovika II. . U trenutku smrti njegovog oca 887 godine Ludovik III. se našao pod zaštitom karolinških careva Karla III. i Arnulf Karantanski koji su se pobrinuli da ima sigurno djetinjstvo.

Car[uredi VE | uredi]

Ovaj period mira i sigurnosti završava smrću Arnulfa kada Ludovika III. posjećuju talijanski plemići nudeći mu carsku krunu pod uvjetom da zarati s kraljem Italije Berengarom. Kako je ta ponuda bila potpuno prihvatljiva mladiću od 19 godina, on 901. godine kreće u uspješnu invaziju Italije i ulazi ponosno u Rim, gdje ga papa u veljači 901. godine kruni za cara. Taj tada već proslavljeni uspjeh bio je jako preuranjen pošto Berengar koji je već nadživio posljednja tri cara nije bio osoba za omalovažavanje. Sudbina se i ovdje ponovila kada malo više od godinu dana nakon Ludovikove krunidbe Berengar ostvaruje veliki vojnu pobjedu tijekom koje zarobljava svoga protivnika.

Abdikacija[uredi VE | uredi]

U zamjenu za slobodu njegov protivnik je zatražio samo riječ Ludovika III. da se više nikada neće vratiti u Italiju. Kako je davanje riječi za ovoga cara bilo nešto potpuno jednostavno, on ju je dao i otišao u Provansu gdje se pripremao za svoj novi napad. Nakon dvije godine ili točnije u srpnju 904. on je ponovno napao Berengara samo da bi u srpnju 905. godine kod Verone ponovno doživio katastrofalni poraz i bio zarobljen. Ovaj put Berengar nije mogao ponovno vjerovati Ludoviku III. tako da ga je prije puštanja na slobodu za svaki slučaj oslijepio.

Nasljedstvo[uredi VE | uredi]

Nakon ovog poraza Ludovik III. se povukao u Provansu koju potom do smrti više nije napuštao. Od djece imao je kćer čiji potomci su sljedećih više od 300 godina bili grofovi Provanse.