Lun

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Lun
Lun na karti Hrvatska
Lun
Lun
Lun na zemljovidu Hrvatske
Županija Ličko-senjska županija
Općina/Grad Novalja
Zemljopisne koordinate 44°41′13″N 14°45′01″E / 44.6869°N 14.7503°E / 44.6869; 14.7503Koordinate: 44°41′13″N 14°45′01″E / 44.6869°N 14.7503°E / 44.6869; 14.7503
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 337
Pošta 53291
Pozivni broj +385 053
Crkvaulunu.jpg
Župna crkva

Lun je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Novalja, Ličko-senjska županija.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na najsjevernijem dijelu otoka Paga. Zemljopisno je bliže otoku Rabu nego naselju Novalja, čijoj općini i pripada.

Iako je gotovo sa svih strana okružen morem, sam Lun se nalazi na uzvisini oko 300 metara zračne linije od mora. Najbliže su mu uvale Furnje i Veli Rakovac u Paškom kanalu, te Njivina, Budunalva i Krušvina u Kvarneriću.

Povijest[uredi VE | uredi]

Lun je naselje na najsjevernijem dijelu otoka Paga koji svojim izgledom podsjeća na kažiprst. Prema nekim navodima ime mu potječe od starih izraza u dokumentima: Punta Loni, što je domaći narod na starohrvatskom prevodio kao "Koncilun" gdje je Konci lokativ od riječi konec, a L un izvedenica od latinskog leo, leonis=lav. Također postoji i varijanta da je ime izvedeno od latinskog i talijanskog naziva rta Lun: Punta Longa, lunga, Lun.

Pisanih dokaza o stalnim stanovnicima prije 1653. g. nema iako su na više mjesta pronađeni ulomci rimske keramike , a na lokalitetu Vidasi, Ilirski grobovi i humci iz kojih je nakit pohranjen u lokalnoj etnografskoj zbirci u Novalji. Zanimlivo je da su se oduvijek oko područja Luna vodili sporovi između tadašnjih gradova Raba, Zadra pa čak i Osora. Tako je Hrvatski kralj Peter Krešimir IV, 1071. g. (koji je Pag i Rab oteo Mlecima) u Biogradu presudio u sporu između Raba i Zadra, da cijelo područje Luna uključujući i Novalju pripadne Rabu. Do tada je cijeli Pag bio pod jurisdikcijom rabske biskupije, a od tada nadalje, samo dio otoka od Caske ili Cisse zapadno. Grad Pag i ostatak otoka pripada Zadru. Sve od Petra Krešimira Lun je pripadao gradu Rabu, da bi tek 1992. g, kada je izvršena nova administrativna podjela Hrvatske kojom je na otoku Pagu osnovana nova općina, Novalja, a koja obuhvaća sjeverni dio Paga pa je njoj pripojeno i područje Luna.

Prvi stalni stanovnik Luna bio je Matej Badurina, kojeg su Rapski (Mletački) plemići 1653. g. naselili na njihovom posjedu kao najamnika, pastira ali i kolona. Sa Matejem na Lunu počinje i feudalizam. Kao najamni pastir (i vjerojatno izbjeglica pred Turcima) Matej je morao pristati na ugovor da će na tuđoj zemlji raditi i privređivati uz davanje dijela tj "dohodka" posjedniku,a takozvani "dohodak" je iznosio četvrtinu uroda žitarica, i šestinu uroda grožđa. "Dohodak" se nije davao rabljanima na temelju stvarnog uroda već na temelju procjene posebne komisije. Sredinom 19. st,. procjena uroda je prepuštena plaćenom općinskom vještaku takozvanom "Štimaduru". Ubiranje se odvijalo poslije žetve odnosno poslije berbe grpžđa. Sakupljena su se dobra uglavnom prodavala na javnoj dražbi u Rabu koji je bio važan agrarni centar. Pravo posjeda lunjske i novaljske zemlje iz ruku Mletaka, kroz povijest prelazi iz jednih u druge ruke da bi zadnji posjednik bila općina Rab, koja se sramotnih feudalnih davanja ("dohotka") nije htjela odreći sve do 1944. g. (Službeno ukinuće feudalnih odnosa objavljeno je tek 1946. g.

Iako se Matej Badurina spominje u matičnim knjigama Raba, nema podataka o njegovom porijeklu tj. odakle je došao na Rab. Prema Fra. Anđelku Badurini, Badurine su indoevropskog (Armenskog) porijekla, jer na tom jeziku riječ "Badur" znači pastir, ali isto tako označava grubu pastirsku kabanicu sa kapuljačom za glavu kakvu su nosili naši pradjedovi. Upravo jedna takva čuva se u samostanu franjevaca trećoredaca u Portu na Krku. Nešto više od stotinjak godina nakon dolaska Mateja Badurine u Lun, pojavljuju se i druga prezimena: Argentin, Baričević, Kocijan, Makarun, Reinić, Šanko i Šegota. I dan danas Badurine su najčešće prezime na Lunu,ali ih ima i svuda po svijetu,od Amerike do Australije.

Tovarnele.

Povijesno, Lun je administrativno pripadao gradu Rabu. Tako je bilo do 1992. g. kada je izvršena nova administrativna podjela Hrvatske kojom je na otoku Pagu osnovana nova općina, Novalja, a koja obuhvaća sjeverni dio Paga pa je njoj pripojeno i područje Luna.

Zaseoci[uredi VE | uredi]

Lun nije jedinstveno naselje. Osim samog sela Luna, njemu pripadaju i okolni zaseoci od kojih su neki udaljeni više kilometara. To su npr. Tovarnele (u nekim napisima Tovrnele) je najsjevernije naselje na Pagu, ujedno i lunjska luka.Sam naziv Tovrnele dolazi od talijanske riječi taverna što znači gostionica,po čemu je porat (luka) i dobila ime. Postoje ostaci nekadašnje taverne koja je ujedno služila i za obranu od gusara.Tu su zatim Gurijel, Dudići, Perićev Kanat, Gager, Jakišnica, Stanišće.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Tisućljetne masline u Lunu.

Lun je najpoznatiji po maslinicima koji ga okružuju. U njima rastu masline nadprosječnih veličina, starosti po nekoliko stotina godina. To su dijelom divlje masline koje su 1963. g. zaštićene kao botanički rezervat (npr. Lunski maslinik).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 337 stanovnika.

Broj stanovnika Luna rastao je do poslije Drugog svjetskog rata. Tako je 1857. g popisano 164 stanovnika, 1880. g. 267, 1921. g. 429 žitelja. Najveći broj stanovnika zabilježen je 1953. g. njih 646. Od tada slijedi stalni pad broja žitelja.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Dr.Srećko Badurina,pok.Šibenski biskup(1930-1996)
  • Antun Badurina, franjevac, književnik

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Lun


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Lun koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.