Luksemburg

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Luxemburg)
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Luksemburg. Za ostala značenja pojmova Luksemburg i Luxemburg, pogledajte Luksemburg (razdvojba).
Veliko Vojvodstvo Luksemburg
Groussherzogtom Lëtzebuerg
Großherzogtum Luxemburg
Grand-Duché de Luxembourg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Mir wëlle bleiwe wat mir sin
(luks.: "želimo ostati ono što jesmo")
Himna
Ons Heemecht
Položaj Luksemburga
Glavni grad Luxembourg
Službeni jezik luksemburški, njemački i francuski
Vlada
 - Veliki Vojvoda Henri Luksemburški
 - Predsjednik Vlade Jean-Claude Juncker
Neovisnost 11. svibnja 1867.
Površina 166. po veličini
 - ukupno 2.586 km2
 - % vode  ? %
Stanovništvo 168. po veličini
 - ukupno (2004) 442.972
 - gustoća 171/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 29.37 milijardi $ (92.)
 - po stanovniku 69,800 $ (1.)
Valuta euro 1) (100 centa)
Pozivni broj +352
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .lu
1) Do 1999. luksemburški franak

Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks.: Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem.: Grossherzogtum Luxemburg, fra.: Grand-Duché de Luxembourg) je država u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedan je od 6 država osnivača Europske unije.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Luksemburga

Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još 963. kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U 12. i 13. stoljeću grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi (1346. - 1437.) i češki kraljevi (1311. - 1437.). Car Karlo IV. (1346. - 1378.) podigao je 1354. Luksemburg na rang vojvodstva. Od 1441. pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a 1477. zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je 1659. morao Francuskoj odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između 1689. i 1697. čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od 1714. bio je dio Nizozemske te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a 1795. opet ga je priključila Francuska.

Odlukom Bečkog kongresa Luksemburg je 9. rujna 1815. postao autonomno veliko vojvodstvo, doduše preko vladarske kuće Oranje-Nassau u personalnoj uniji s Nizozemskom, iako je bio član Njemačkog Saveza. Godine 1839. više od polovice teritorija vojvodstva s većinskim valonskim stanovništvom pripalo je novonastaloj Belgiji. Nakon raspuštanja Njemačkog Saveza (1866.) Luksemburg je postao neovisna država, a Londonskim sporazumom od 11. svibnja 1867. obvezao se na potpunu neutralnost. Godine 1868. dobio je Ustav (nasnazi i danas), a izumrćem oranjske kuće (1890.) i svoju vladarsku kuću Nassau-Weilburg, koja još vlada.

U 1. svjetskom ratu Njemačka nije poštovala luksemburšku neutralnost, nego ga je zauzela (1914. - 1918.), baš kao i u 2. svjetskom ratu (1940. - 1944.).

Godine 1948. Luksemburg je dokinuo neutralnost i 1949. uključio se u NATO te u poratnom vremenu postao važan zagovornik europskog udruživanja. S Belgijom je još od 25. srpnja 1921. u carinskoj i trgovinskoj uniji, a poslije 2. svjetskog rata s Belgijom i Nizozemskom osnovao je Benelux (1. siječnja 1948. carinska, od 1. siječnja 1960. i gospodarska unija).

Član Vijeća Europe postao je 1948. Europskog udruženja za ugljen i čelik (današnji EU) 1951., a Europske gospodarske zajednice 1957. U isto vrijeme je grad Luksembourg postao jedan od triju "glavnih gradova" udružene Europe (generalno tajništvo Europskog parlamenta, Europski sud, Europska investicijska banka, Europski statistički ured Eurostat).

Od 1. siječnja 1999. Luksemburg je član EMU sa zajedničkom valutom eurom (jedini koji je 1996. potpuno ispunjavao tzv. konvergentna mjerila).

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Luksemburg leži u Zapadnoj Europi između Belgije na zapadu, Njemačke na istoku i Francuske na jugu. Na sjeveru je prokrajina Ösling od devonskih škrinjavaca i pješčenjaka, koja pripada sredogorju Ardena. To je većinom zaravnan kraj na nadmorksoj visini 300-500 m, u koji su se urezale uske doline rijeke Sûre i njezinih pritoka. Južni dio je pokrajina Gutland, geološki dio Lorenske stepenaste pokrajine od mezozojskih stijena, s karakterističnim strukturnim stepenicama većinom od vapnenca i pješčenjaka.

Podneblje je umjereno oceansko. U Öslingu je 800-950 mm padalina, u Gutlandu 1000 mm, a u dolini Moselle samo 700 mm. Luxembourg (s. m. t. siječanj 0,3 ºC, srpanj 17,4 ºC, 740 mm padalina.

Kod voda, možemo istaknuti da je najveća je rijeka Moselle (550 km) na istočnoj granici, a teče u Rajnu; njezin je najveći pritok Sûre (143 km). Vode s krajnjega jugozapadnog djela prema rijeci Meuse.

Kod tla i vegetacije, može iznijeti da su najplodija tla na laporastoj i vapnenastoj podlozi na jugu i dolini Moselle. Prirodnu vegetaciju čine listopadnje šume (prije svega bukve i ponegdje hrasta). Šume pokrivaju 34% površine, ponajviše u Öslingu.

Državni teritorij Luksemburga je upravno-politički podijeljen na tri distrikta, 12 kantona i 118 općina. Prirodno tektonski se razlikujku dva velika podrucja: brežuljkasti Éisleck (njem. Ösling) na sjeveru s 32% i nizinski Gutland na jugu sa 68% današnjeg državnog teritorija. Najveća dužina sjever-jug iznosi 82 km, a najveća širina istok-zapad 57 km. Najviši vrh je visok 558m (Buurgplaaz) u mjestu Huldange, a najniža točka je ušće rijeke Sauer u Mosel u gradu Wasserbilligu na 129 m nadmorske visine.

Politička podjela[uredi VE | uredi]

Luksemburg je podijeljen na tri distrikta koji su dalje podijeljeni na kantone i općine (Gemeng), kojih ima 116, to su:

  • Dikrech, sastoji se od 5 kantona:
  • 1. Klierf, sa općinama /8/ (gemengen): 1. Ëlwen, 2. Hengescht, 3. Housen, 4. Klierf, 5. Konstem, 6. Munzen, 7. Wäisswampech, 8. Wëntger.
  • 2. Dikrech, 12 općina: 9. Bettenduerf, 10. Buerschent, 11. Dikrech, 12. Feelen, 13. Ettelbréck, 14. Houschent, 15. Iermsdref, 16. Ierpeldeng, 17. Mäerzeg, 18. Miedernach, 19. Reisduerf, 20. Schieren.
  • 3. Réiden, općine /10/: 21. Biekerech, 22. Ell, 23. Groussbus, 24. Préizerdaul, 25. Rammerech, 26. Réiden/Atert, 27. Sëll, 28. Useldeng, 29. Viichten, 30. Wal
  • 4. Veianen 3 općine: 31. Pëtscht, 32. Tandel, 33. Veianen
  • 5. Wolz 10 općina: 34. Bauschelt, 35. Esch-Sauer, 36. Eschweiler, 37. Géisdref, 38. Heischent, 39. Kiischpelt, 40. Néngsen, 41. Stauséigemeng, 42. Wanseler, 43. Wolz
  • 1. Iechternach, 8 općina: 44. Bäerdref, 45. Bech, 46. Beefort, 47. Iechternach, 48. Konsdref, 49. Mompech, 50. Rouspert, 51. Waldbëlleg.
  • 2. Gréiwemaacher, 8 općina: 52. Betzder, 53. Biwer, 54. Fluessweller, 55. Gréiwemaacher, 56. Jonglënster, 57. Manternach, 58. Mäertert, 59. Wuermeldeng.
  • 3. Réimech, od 10 općina: 60. Bus, 61. Biermereng, 62. Duelem, 63. Lenneng, 64. Munneref, 65. Réimech, 66. Schengen, 67. Stadbriedemes, 68. Waldbriedemes, 69. Wellesteen
  • 1. Kapellen od 11 općina: 70. Nidderkäerjeng, 71. Kënzeg, 72. Dippech, 73. Garnech, 74. Habscht, 75. Kielen, 76. Käerch, 77. Koplescht, 78. Mamer, 79. Simmer, 80. Stengefort
  • 2. Esch-Uelzecht, od 14 općina: 81. Beetebuerg, 82. Déifferdeng, 83. Diddeleng, 84. Esch-Uelzecht, 85. Fréiseng, 86. Keel, 87. Leideleng, 88. Monnerech, 89. Péiteng, 90. Reckeng op der Mess, 91. Réiser, 92. Rëmeleng, 93. Schëffleng, 94. Suessem.
  • 3. Lëtzebuerg od 11 općina: 95. Bartreng, 96, Hesper, 97. Konter, 98. Lëtzebuerg, 99. Nidderaanwen, 100. Sandweiler, 101. Schëtter, 102. Steesel, 103. Stroossen, 104. Walfer, 105. Weiler-la-Tour.
  • 4. Miersch, od 11 općina: 106. Béiwen-Atert, 107. Biissen, 108. Fëschbech, 109. Fiels, 110. Hiefenech, 111. Kolmer-Bierg, 112. Lëntgen, 113. Luerenzweiler, 114. Miersch, 115. Noumer, 116. Tënten.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarski sastav po djelatnostima (2000.):

  • primarne 1%
  • sekundarne 20%
  • tercijarne 79%

Industrija[uredi VE | uredi]

U Luksemburgu je razvijena industrija teških metala.Luksemburg je vodeća zemlja po proizvodnji čelika po broju stanovnika. Većina rude je iz uvoza, jer su domaća nalazišta željeza iscrpljena za vrijeme industrijske revolucije. Kameni ugljen ili koks koji je prijeko potreban je iz uvoza.

Šumarstvo[uredi VE | uredi]

Luksemburg ima 80,000 šuma (34% površine), prije svega listopadnih šuma u Öslingu na sjeveru.

Turizam[uredi VE | uredi]

Oko 800,000 inozemnih turista na godinu; prevladava jednodnevni shopping turizam, poglavito iz Njemačke.

BDP[uredi VE | uredi]

Luksemburg ima jedan od najviših BDP-ova na svijetu, oko 80.000 US$[1], što je po podacima MMF-a drugi BDP na svijetu, iza Katara.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

  • rodnost (2000.): 12‰
  • smrtnost (2000.): 9‰
  • Očekivana životna dob (2000.): 77 godina
  • Narodnosni sastav (2000.): Luksemburžani 67%, Portugalci 13%, Talijani 5%, Francuzi 4%, Nijemci 2%
  • vjerski sastav (2000.): rimokatolici 95%
  • pismenost (2000.): muškarci 100%, žene 100%
  • stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2000.): 91%
  • vidi: popis gradova u Luksemburgu

Prirodne i kulturne znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Luksemburga

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Luksemburg
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Luksemburg
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Luksemburga